20 godina filmske priče Širokom Brijegu: Nema rezultata bez ustrajnosti

''Krenuli smo s revijom pa onda festival kojeg smo iz godine u godinu gradili. Bili smo mladi, još je bilo analogno doba, nemamo ni jednu digitalnu fotografiju s prve revije, sve su na filmu. Financiranje je bilo uglavnom iz privatnih džepova, tek nakon 5 godina dolaze institucije u kulturi koje i danas financiraju festival. Toliko nismo znali da je na festivalu sponzorsko pivo bilo besplatno dugi niz godina'', rekao je u intervjuu za Večernji list Tomislav Topić, direktor Mediteran Film Festivala, koji je od revije izrastao u ozbiljnog mladića koji se smjestio na ozbiljno mjesto u filmskoj festivalskoj mapi.

Širokom je trebala neka priča

Topić kaže kako su kolebanja postojala, ali da nikada nije razmišljao o odustajanju.

''Nije to neka mudrost. Od prvog dana se išlo na duge staze. Nekako je trebala Širokom neka priča. Ja sam bio blizak filmu a ovdje nije bilo ni traga od filma osim u redovnoj distribuciji filmovi Rokija, Ramba, Bruce Lee-a itd…. Onda smo snimili prvi film s domaćim snagama, sve naturščici i amateri, i to je bio klik. Bila je tu i kino dvorana…'', kaže Topić navodeći kako nema rezultata bez ustrajnosti.

''Nakon dva desetljeća shvatite da se isplatilo gajiti sa svima dobre i kvalitetne odnose i kad je riječ o ostalim festivalima ali i s ljudima koji rade na festivalu. Sve treba polagati i ljude i njihove sposobnosti, davati im podršku i slobodu kreativnosti pa će i oni ponuditi najbolje. Uglavnom, poruka je da nikada ne zatvarate vrata stražnjicom'', rekao je direktor festivala koji puni 20 godina postojanja.

Ljudi vole dokumentarce

Topić ističe da kad jednom dovučete čovjeka do kino-dvorane, više nema problema.

''Ljudi vole dokumentarce, dosta su naviknuti na TV-dokumentarce, a na festivalu mogu vidjeti sadržajno puno zanimljivije filmove, art-filmove ali i filmove koje zbog mnogih filtera cenzure ne mogu doći do šire publike'', rekao je.

Dodao je i kako je publika je ''varljiva'' te da traži domaće sadržaje.

''Vole filmove koji govore o njima, valjda je to svojstveno za sve sredine. Mi smo se trudili da prikažemo filmove koji govore o drugim kulturama i njihovim problemima. Naravno, uvijek smo imali i domaće sadržaje. Ponekad je teško procijeniti kako publike diše, jedne godine dali su najveće ocijene filmu za koji nikad ne biste rekli da može dobiti nagradu publike. Moja ideja je bila da mladi odrastaju s festivalom i da im festival bude normalna pojava. Prije mogu reći da smo gradili, razvijali publiku, a ne da smo podilazili već stalnim gledateljima. Za medijsku kulturu naših građana je važno postojanje MFF-a i njegov program'', kaže Topić.

Najstariji festival dokumentarnog filma u regiji

Ističe kako Mediteran Film Festival već 15-ak godina drži ovaj koncept dokumentaraca iz Mediteranskih zemalja.

''Tako će i ostati. Kod nas pravo sudjelovanja imaju velike kinematografije poput Francuske, Španjolske, Talijanske ili Grčke itd… tako da je na taj način zagarantiran program koji sigurno neće razočarati. Mi kad smo krenuli s prikazivanjem filmova prije 20 godina nismo ni razmišljali o festivalu. Uglavnom je to bila revija amaterskih dokumentarnih i eksperimentalnih filmova. U to vrijeme nije bilo puno festivala, postojali su samo u Sarajevu, Motovunu i u Puli kao najstariji te beogradski FEST. Uglavnom su to bili festivali igranog filma. Sarajevo je pokrivalo regiju, Motovun je imao slogan od A do A (od Austrije do Albanije), a Pula je bila nacionalni festival. Tako da smo u tom vremenu odrastanja imali prostora da se programski odlučimo za dokumentarce i da regija bude Mediteran. To se pokazalo odličnim jer i dan danas nemamo takvih festivala na prostoru bivše Juge. Zagreb Dox je došao kasnije pa smo na taj način najstariji festival dokumentarnog filma u regiji i šire'', naveo je.

Na pitanje koliko je MFF zaslužan za to da se uz Široki Brijeg trenutačno vežu važna imena hrvatskog glumišta, Topić kaže kako danas imamo 7 ili 8 glumaca iz Širokog Brijega sa završenim glumačkim akademijama.

Iskre u kulturi

''A mali smo, tek 30.000 stanovnika. Imali smo i amatersko kazalište u kojem je Goran Bogdan ostvario prve glumačke korake pa kasnije i u filmu Elipsa koji mu je i prvi film. Imamo i glumce starije generacije ali i u novije doba mlade snage koje glume u relevantnim ostvarenjima. Ne želim pripisivati neke zasluge MFF-u, ali jednostavno stvori se klima pa se ljudi sami određuju za takve pozive. Evo, recimo, dugo godina imamo na festivalu filmsku radionicu pa sad imamo studenta kamere u Zagrebu ali i autora animiranih filmova koji se već etablirao. Sve je to jedan dugogodišnji rad koji pokazuje rezultate tek danas'', kaže Topić.

Naveo je i kako je više iskre u kulturi upalila franjevačka gimnazija i franjevci koji nisu ovdje bili samo duhovni pastiri nego oni koji su paralelno uz opismenjavanje provodili i kulturno uzdizanje.

''Iako nemaju direktne veze s produkcijama i festivalom o kojima govorimo, ne treba zanemariti kontinuitet kulturnih događanja koje više od stoljeća dolazi i franjevačkog samostana pa sve preko Akademije Likovnih umjetnosti koja u budućnosti ima za plan pokrenuti i neki filmski odjel, a taj filmski odjel bi se trebao na neki način nasloniti na već postojeće filmovanje u Širokom'', rekao je Topić.

Domaće snage na platnu

Inače, Mediteran Film Festival održava se od 21. do 24. kolovoza u Širokom Brijegu. Program u konkurenciji donosi 20 dokumentarnih filmova, a festival će u srijedu 21. kolovoza u 21 sat otvoriti dokumentarni film 'Radio Ganga' redatelja Zdenka Jurilja.

Uz ovaj, u off-programu domaćih autora, na festivalu će premijerno u petak 23. kolovoza biti prikazan dokumentarni film 'Ljudi koji su sadili drveće' redatelja Zdenka Jurilja, glazbeni dokumentarac 'Bure Bareta', redatelja Renata Tonkovića, Maria Vukadina i Roberta Bubala, te u četvrtak 22. kolovoza '2068' futuristički dokumentarac redatelja Roberta Bubala.