I tu se razlikujemo: Tko su 'likovi' na novčanicama u RS-u, a tko u Federaciji?

Kakva država, takva joj i valuta, moglo bi se reći za bosanskohercegovačke novčanice, odnosno, konvertibilne marke koje su godinama bile vezane uz njemačku marku, a od prije nekoliko godina za euro.

Niz je "zanimljivosti" vezanih uz bh. novčanice, pa krenimo redom.

Središnja banka BiH počela je raditi u kolovozu 1997. godine, a u BiH su postojale čak četiri valute koje su se nesmetano upotrebljavale: bosanski dinar, jugoslavenski dinar, njemačka marka i hrvatska kuna.

Sporan dizajn

Prve novčanice puštene su u opticaj 1998. godine i to jedna serija za Federaciju, a druga za Republiku Srpsku. Budući da su se sve vraćale u Središnju banku gdje nisu ponovno sortirane, 'izmiješale su se' i počele koristiti kao jedna valuta.

Što se dizajna kovanica tiče, on je bio sporan, pa su se mjesecima vodile rasprave o tome na sjednicama Predsjedništva BiH.

Ipak, iako su tadašnji članovi Predsjedništva BiH (Alija Izetbegović, Ante Jelavić i Živko Radišić) navodno bili blizu zajedničkog rješenja, dizajn je na koncu nametnuo Carlos Westendorp u dogovoru s tadašnjim guvernerom Središnje banke, Peterom Nichollom.

Jedino oko čega su se tadašnji članovi Predsjedništva BiH samostalno dogovorili jest da na novčanici od 200 KM bile lik Ive Andrića odnosno Ćuprija na Drini u Višegradu.

Dizajn za ostale novčanice odabrali su 'stranci' i to književnike koji su pisali na trima službenim jezicima u BiH – hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku.

Francuska i Austrija 

Nadalje, novčanice od 50 pfeninga, te 1, 5, 10, 20, 50 i 100 KM tiskane su u Francuskoj, a novčanica od 200 KM u austrijskoj tiskari u Beču. Sve su proizvedene u dvije varijante, osim one od 200 KM koja je ista u oba entiteta.

U međuvremenu su 2003. godine povučene novčanice od 50 pfeninga, da bi 2009. godine bile povučene i od 50 pfeninga, 1 KM te 5 KM, pa su uvedene kovanice.

Do ukidanja 'papirnih 50 pfeninga', u plavoj boji u varijanti za Federaciju bio je Skender Kulenović, a sa zadnje strane stećak Zgošća. Dok je za RS, bio Branko Ćopić, a na poleđini kuća i knjiga.

Na 'papirnoj' jednoj marki za Federaciju je bio lik fra Ivane Frane Jukića, a sa zadnje strane stećak Stolac, a za RS lik Ive Andrića i Most u Višegradu.

Pet konvertibilnih maraka kojih se sjećamo u ljubičastoj, odnosno, smeđoj boji za RS, u Federaciji je imao lik Meše Selimovića i drveće.

Na novčanici od 10 KM još uvijek Mehmedalija Mak Dizdar, odnosno, stećci na Radmilji, a u RS-u Aleksa Šantić i vekna kruha.

Zajednički Ivo Andrić

Na novčanici od 20 KM je, u federalnoj varijanti, Antun Branko Šimić, a na zadnjoj strani stećak Radmilja, dok su u RS-u Filip Višnjić i gusle.

Musa Ćazim Ćatić i kameni reljef, na novčanici od 50 KM su ljubičastno-crvene boje, odnosno, ljubičasto-plave u RS-u gdje su prikazani portret Jovana Dučića, olovke, naočale i knjiga.

Na 100 KM, smeđe boje, je Nikola Šop na prednjoj, a na zadnjoj strani stećak Zgošća, a u RS-u Petar Kočić, olovka, naočale i knjiga.

Na 200 KM kojih tek rijetki sretnici imaju u novčanicima i u Federaciji i RS-u je na prednjoj strani Ivo Andrić, a na poleđini Most, odnosno, Ćuprija na Drini u Višegradu.

Na kovanicama su mahom golubice mira, na 5 KM i na 2 KM, a na jednoj konvertibilnoj marki državni grb.