Najpoznatiji hrvatski demograf za Bljesak: Hrvatima i Srbima u BiH prijeti izumiranje

Vlast u BiH se ne bavi uopće niti iseljavanjem niti prirodnim nestankom niti demografskim negativnostima općenito, a s takvom se demografskom slikom i posebno s negativnim projekcijama i njihovim izravnim negativnim utjecajima na uređenost, na ukupni razvoj i na sve temeljne sustave u državi već trebalo ozbiljno pozabaviti i u parlamentu i u vladi. Trebalo se, ali nije niti će uskoro u primjenjivanom modelu vladanja, u kojem je prevladala tzv. interesna ideologija, retorička politika uspješnosti i najavljivanja budućih djelovanja te politika ostavljanja dojma, rekao je Stjepan Šterc, sveučilišni profesor i demograf sa Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, u intervjuu za Bljesak.info.

Vlasti se ne bave se iseljavanjem ni prirodnim nestankom ljudi

Šterc ističe kako će iseljavanje iz BiH u ovakvim političkim i razvojnim gospodarskim prilikama i s tom razinom društvene neuređenosti bit će jako teško zaustaviti, sve do brojčane limitiranosti iseljeničkog potencijala.

“Potreba europskih razvijenih zemalja za radnom će snagom različitog profila obzirom na njihove demografske parametre i razvojne mogućnosti biti konstanta, a uostalom dohvat radne snage bez naknade iz naših zemalja je bio i jedan od razloga europskog unionizma. Mjere naravno za zaustavljanje iseljavanja i depopulacije postoje, samo što se konačno mora shvatiti kako je demografska problematika strateškog značenja i mora biti u temelju planiranja ukupnog razvoja. Sukladno se njezinom značenju ona mora i pozicijski postaviti u sam vrh izvršne vlasti, predati na upravljanje po znanstvenim osnovama najboljima i posebno je važno prema njoj usmjeriti najvažniji poticajni sustav-porezni“, dodaje Šterc.

Svaka bi zemlja trebala, objašnjava Šterc, u takvim demografskim okolnostima odmah početi primjenjivati irski model selektivne imigracije, mađarski model poticanja bračnosti (uz ostale mjere klasične populacijske politike) i izraelski model državnog uključivanja u organizacijskoj i tehničkoj formi.   

Predviđanja za pet godina nisu nimalo optimistična, dodaje, u ovakvoj političkoj inerciji prema najvažnijoj problematici ili kako se to kaže prema pitanju svih pitanja.

Put prema nestanku Hrvata u BiH

“Prema pokazateljima i trendovima u slijedećih pet godina bez političke volje djelovanja i oslanjanja na znanost broj će Hrvata pasti ispod 300 000, a starost će ukupne hrvatske populacije ubrzati prirodni pad i ukupnu depopulaciju pa je put prema nestanku ravan bez skretanja“, rekao je Šterc i dodao kako su Srbi u BiH u vrlo sličnoj situaciji.

“Revitalizacijski potencijal Bošnjaka još uvijek postojan. Konkretne brojke, prema službenoj statistici prirodnog kretanja, potvrđuju izumiranje Hrvata i Srba u BiH već u dva među popisna razdoblja i upitnost revitalizacije samo domicilnom populacijom. Problem je kod obje populacije izražen u malom imigracijskom potencijalu identitetske populacije, dok je kod Bošnjaka obzirom na imigracijski potencijal prema religijskom identitetu mogućnost supstitucije i usmjeravanja stanovništva, pa čak i u funkciji kontrole prostora, postojana“, istaknuo je.

Smanjivanje broja katolika (uglavnom Hrvata) u BiH se ne zaustavlja, objašnjava Šterc, i to ne samo iseljavanjem, već i sve intenzivnijim prirodnom padom.

Izumiranje je realnost Hrvata u BiH

“Posebno zabrinjava prirodni pad koji je relativno veći, nego u Hrvatskoj i primarno uvjetovan iseljavanjem i starenjem hrvatske populacije. Procjenjuje se kako Hrvata u BiH ima i manje od 350.000, a postojećim političkim pristupom prema demografskoj obnovi i demografskom nestanku i opstanku općenito, biološki su nestanak, izumiranje, slom i slično hrvatska bosansko-hercegovačka realnost“, rekao je.

Silinom prirodnog pada (više umrlih, nego rođenih), iseljavanjem, starenjem, mirnim političkim promatranjem tih egzaktnom statistikom potvrđenih procesa, gotovo nikakvim povratkom i malom vjerojatnošću useljavanja identitetske populacije, Hrvatima se u BiH izravno ugrožava opstanak, tvrdi Šterc, napominjući da u ovom slučaju postoji i niz drugih faktora, primjerice, političkih.

Negativni su demografski trendovi na ovim najugroženijim prostorima u svijetu smetnja u javnom političkom komuniciranju, dodaje Šterc, i očekivano se izbjegavaju pa i friziraju egzaktni pokazatelji.

Prikrivanje iseljavanja

“Prikrivanje iseljavanja u društveno, politički, gospodarski i po još puno osnova neuređenoj BiH izravno je vezano za prevladavajući udio u ukupnom stanovništvu i migracijsku bilancu vanjskih migracija. Svima je jasno kako demografsko pražnjenje prostora ugrožava sigurnost i otvara mogućnost imigracije novog stanovništva. Događa se to čistom inercijom prema ispražnjenim prostorima, ali i planskom supstitucijom u funkciji kontrole prostora, njegovih strateških točaka i koridora i naravno njegovog potencijala kojeg nema u funkciji bez stanovništva. Dosta se toga u demografskoj problematici politički i interesno prikriva pa i iseljavanje, ali naravno i useljavanje u povijesno neuređenom prostoru“, izjavio je.

Demografska praznina ruralnih, brdsko-planinskih, pri graničnih i sličnih prostora mora zabrinuti svakog racionalnog, kao uostalom i pojava depopulacije u makro regionalnim i regionalnim središtima, napominje.

“Puno više treba zabrinuti prirodni nestanak stanovništva, nestanak učenika osnovnih i srednjih škola i starenje populacije, jer iseljeno stanovništvo ne mora biti i izgubljeno u revitalizacijskom modelu poticajnog povratka iseljene identitetske populacije. Zvono za uzbunu treba stalno zvoniti, a irski nam model selektivne imigracije potvrđuje kako ne mora biti kasno. Sve je zapravo u političkoj volji“, objašnjava.

Balkan  - demografski najugroženiji prostor u svijetu

Demografski pokazatelji i trendovi jasno potvrđuju da je Balkan prostor u Europi odakle ljudi najviše iseljavaju, a iseljavanjem se gubi najvrjedniji razvojni potencijal balkanskog društva i prostora.

Njegovim gubitkom i svim posljedičnim demografskim, društvenim, gospodarskim i inim negativnostima razvojna budućnost postaje sve manje izvjesna, a politička nas mirnoća s kojom se promatra demografski slom uvodi u društvenu i svaku drugu neuređenost.

 Pored siline iseljavanja uglavnom mladog i obrazovanog stanovništva, posebno zabrinjavaju projekcije stručnjaka UN-a (naravno i domaćih) i tvrdnje kako je upravo balkanski prostor demografski najugroženiji prostor u svijetu. Valovi iseljavanja iz ovog prostora samo trenutno imaju usporavanje trenda uslijed kriza, dok nam iseljenički potencijal, razlike između zemalja useljavanja i iseljavanja (gospodarske, financijske, prema uređenosti i razvojne sigurnosti i slično) i naročito potrebe razvijenih europskih zemalja za radnom snagom ne potvrđuju iseljeničku stagnaciju.