LGBTIQ+ osobe u BiH žive u strahu i pod maskama
''Porodično okupljanje je nešto što svima nama pripada i čemu pripadamo, ali se često na takvim okupljanjima ne osjećamo sigurno, autentično i slobodno. Mi gradimo prostor povorke u kojem se svi osjećaju dobrodošlo, da svako može biti ono što jeste te takvu atmosferu i osjećaj želimo preslikati na naše porodice bez obzira da li su to izabrane i/ili nuklearne porodice'', izjavila je za Bljesak.info Anisa Pračić – Šehić, članica Organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa.
Porodično okupljanje – tema treće Bh. povorke ponosa u Sarajevu
Treća Bh. povorka ponosa bit će održana 25. lipnja 2022. godine u Sarajevu pod sloganom „Porodično okupljanje“, a organizacijski odbor navodi kako „cjelokupna društveno-ekonomska situacija, poskupljenja, nezaposlenost i krize sa kojima se suočavamo svih ovih godina, pritisci, izražen PTSP i drugi psihički problemi koji su isplovili kroz pandemiju i aktualne ratove utječu na sve, pa tako i na LGBTIQ+ osobe. Svi problemi se najviše odražavaju kroz porodicu, zajednicu i međuljudske odnose“.
Zbog toga je, navode iz Organizacijskog odbora, ovogodišnja tema povorke upravo – porodično okupljanje.
Anisa Pračić Šehić ističe u izjavi za Bljesak.info da je “porodično okupljanje je nešto što svima nama pripada i čemu pripadamo, ali se često na takvim okupljanjima ne osjećamo sigurno, autentično i slobodno“.
LGBTIQ+ osobe suočavaju se sa nasiljem i odbacivanjem
“Mi gradimo prostor povorke u kojem se svi osjećaju dobrodošlo, da svatko može biti ono što jeste te takvu atmosferu i osjećaj želimo preslikati na naše obitelji bez obzira jesu li to izabrane i/ili nuklearne obitelji“, izjavila je Pračić Šehić.
Sve ono što se događa svakoj osobi reflektira se na obitelj i obiteljsku dinamiku čemu, kako kaže, najbolje svjedoči pandemija.
“Željeli smo govoriti o obitelji onakvoj kakva ona treba biti, podržavajuća, otvorena i prihvaćajuća. Svjesni da se LGBTIQ+ osobe suočavaju s nasiljem i odbacivanjem u obiteljima, želimo poručiti da su obitelj i obiteljska okupljanja moraju više njegovati vrijednosti ljubavi i podrške za sve njene članove, bez izuzetka“, dodaje.
Biti LGBTIQ+ osoba na obiteljskim okupljanjima može biti ili sloboda ili vraćanje u identitet koji se od osobe pretpostavlja, ističe Pračić – Šehić.
“Obiteljska okupljanja jesu jedan intiman, siguran prostor gdje se sve naše vrijednosti i principi koje nas čine osobom, oživljavaju i poštuju onako kako su u nas utkani. Problem jeste kada niste prihvaćeni, ili se o tome javno šuti, gdje LGBTIQ+ osoba mora 'oblačiti' staro novo ruho, paziti kako govori, kako sjedi, kako se oblači, kako promišlja jer ne postoji podrška ljudi koji bi trebali biti najveći oslonac u životu“, izjavila je.
Jednaki u obvezama, ali ne u pravima
Autovanje djeteta roditelju ne mijenja dijete, njegov karakter, odgoj, kulturu, ciljeve u životu, dodaje, ne mijenja činjenicu da je to i dalje dijete roditelja, obitelj ostaje najvažniji stup vrijednosti, povjerenja i sigurnosti, a obiteljska okupljanja , bez obzira na broj članova, najveća radost i sreća.
“Ne zaboravimo da svi ulaskom u partnerske odnose gradimo još jednu obitelj – izabranu, a kod LGBTIQ+ osoba koje nisu prihvaćene o svoje obitelji, često ta izabrana jesu i naši prijatelji/ce, pored partnera/ca. Na tim obiteljskim okupljanjima su LGBTIQ+ osobe slobodne da budu ono što jesu“, istaknula je.
LGBTIQ+ osobe u BiH u velikoj većini žive pod maskama, dodaje, te u stalnom strahu što je produkt homofobije i nesigurnosti sustava koji na sve utječe.
“Jedina razlika između autovanih LGBTIQ+ osoba i onih koji to još nisu, jeste sam korak, čin autovanja zbog straha od (ne)prihvaćanja od obitelji i društva (prijatelja, kolega itd.). No, konstantan strah, potencijalna opasnost od mogućeg fizičkog nasilja, trpljenje određenih verbalnih konverzacija u kojima se iznose diskriminirajuća mišljenja i govor mržnje u raznim oblicima je svakodnevnica jednog života LGBTIQ+ osobe, koja naravno kao i svi građanke i građani BiH izvršava svoje obveze u društvu. Jednaki u obvezama, ali ne i u pravima“, objašnjava.
Ipak, važno je i da, kako kaže, postoje pozitivni primjeri gdje su LGBTIQ osobe uspjele prevladati mnoge ove probleme i prepreke, i gdje su kreirale svoje sigurne prostore u kojima imaju podršku i razumijevanje.
“Takvi primjeri nas ohrabruju i daju nam vjetar u leđa da nastavimo našu borbu. Često dobivamo informacije od zajednice da im je i sama povorka mnogo pomogla da se oslobode strahova i naprave važne korake k svojim najbližim“, dodaje.
Prava LGBTIQ+ nisu ekskluzivitet
Prava LGBTIQ+ nisu eskluzivitet, ističe, jer pravo na privatni i obiteljski život, pravo na javno okupljanje, pravo na ispoljavanje misli i uvjerenja su prava svih građana i građanki i država ima obvezu omogućiti ostvarivanja tih prava za sve jednako pod jednakim uvjetima.
“Dosadašnje iskustvo Bh. povorke ponosa je pokazalo da samo korištenje javnog prostora nije jednako za sve, a sada ako se postavimo u položaj pojedinca/ke, koji npr. ne smije biti autovan/a zbog mogućnosti gubitka radnog mjesta, što je opet jedno od osnovnih prava čovjeka- pravo na rad, možete pretpostaviti izazove s kojima se svaki dan suočava osoba koja je LGBTIQ+. Nažalost, to sve ima i može imati velike posljedice, dodatno, na mentalno zdravlje u ovom stresnom i užurbanom vremenu. Inkluzivnošću, a ne isključivošću, davanjem javnog prostora, od škola do medija, od obiteljskih okupljanja do ulica, solidarnošću a ne diskriminacijom, otvorenošću ne zatvorenošću, stvoriti ćemo društvo razumijevanja i senzibilnosti“, objašnjava.
„Svi smo odgovorni ako na diskriminaciju reagiramo diskriminacijom“
Prema riječima Pračić Šehić, svatko od nas je odgovoran ako na nasilje ne reagira, ako zatvori oči i kaže ne događa se meni.
“Svatko od nas je odgovoran ako na diskriminaciju reagira diskriminacijom. Kada prestanemo zatvarati oči na probleme, nasilje, kada neznanje počnemo pretvarati u znanje, a strah od nepoznatog preobrazimo u želju zna upoznavanjem novog, tada ćemo istinski biti spremni da gradimo inkluzivno, demokratično i sigurno društvo za sve građane i građanke, tako i za LGBTIQ+ osobe. Obitelj nije skup istih ljudi, već toliko različitih koji se međusobno uvažaju, podržavaju i zajedno rastu. Zato mi pozivamo sve građane/ke naše BiH da dođu na Bh. povorku ponosa, jer ona je mjesto podrške, prihvaćanja i zajedničke borbe, borbe koja nije usko vezana samo za LGBTIQ osobe, jer svi problemi u ovoj državi pogađaju sve nas. Dođite na porodično okupljanje i pošaljite poruku da ljubav uvijek pobjeđuje mržnju“, zaključila je Anisa Pračić – Šehić.
Bh. povorka ponosa je neformalna grupa građana i građanki okupljena oko ideje i cilja promoviranja i zaštite LGBTIQ+ prava, te samim time ljudskih prava i osnovnih sloboda u globalu, što kao krajnji rezultat ima organiziranje javnog protesta – povorke. Samim time što nismo organizacija, već neformalna grupa građana i građanki, koji rade isključivo volonterski, samo po sebi predstavlja izazov.
Postoje određene prepreke koje otežavaju ostvarivanje ciljeva, koje su produkt našeg pravnog sustava, na što mi kroz naš rad, djelovanje i angažman ukazujemo, jer ne smijemo zaboraviti da LGBTIQ+ prava nisu nikakav eskluzivitet, već sastavni dio ljudskih prava i sloboda zajamčenih najviših međunarodnim dokumentima, kao što je Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Pozitivna stvar jeste što je naša borba već kako užoj, tako i široj javnosti prepoznata kao antifašistička, antimilitaristička i apolitična, što doprinosi pravljenju pozitivnih iskoraka u smanjenju homofobije i progresu u demokratizaciji rada institucija i društva u konačnici.
Poseban izazov je rad s institucijama, od kojih mi tražimo samo jedno, a to je profesionalnost i poštivanje najviših standarda zaštite ljudskih prava koje smo potpisali kroz razne konvencije. Ne smije se dešavati da se pojedinci, stranke ili bilo tko od predstavnika/ca vlasti ili opozicije miješa u naše ljudsko pravo da izađemo na ulicu i kroz prosvjed iskažemo naše zahtjeve. Zato zahtijevamo harmonizaciju zakona s europskim praksama, kako bi prava svih nas bila zaštićena, kaže Anisa Pračić Šehić, članica Organizacijskog odbora Bh. povorke ponosa za Bljesak.info.
