Wigemark za Bljesak: Posebno sam zabrinut zbog propagande RTRS-a

Veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark je šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini u intervjuu za Bljesak.info govori o želji EU da budemo dio velike obitelji, o zaostajanju BiH, Mostaru, Ustavnom sudu i medijima koji nisu na strani istine nego režima. Kaže kako nećemo vidjeti EU u ulozi suca, ali i da BiH ne može izvesti svoje probleme u EU i tamo ih rješavati. Treba, kaže veleposlanik Wigemark, prava pojedinaca staviti ispred prava skupina.

Bljesak.info: Dobili smo zeleno svjetlo od EU. Je li BiH zaslužila tako nešto ili je to neki vid pružanja ruku čisto da bismo mi smirili svoje strasti?

WIGEMARK: Rekao bih da je odluka zemalja članica Vijeća za opće poslove EU rezultat jednog dugotrajnog procesa. Naravno, možemo se sada osvrnuti unazad desetljeće kada su zapravo i započeli pregovori oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je gotovo odmah bio suspendiran i to sedam godina. Neovisno o tome, bilo je jako puno prepreka i još uvijek postoje prepreke koje je sa svoje strane postavila i EU, ali prije svega te prepreke su bile rezultat unutarnjih prilika u zemlji, koje su otežale ili usporile neki normalan odnos između BiH i EU. Podsjetit ću vas da je prije dvije godine EU krenula s jednim novim pristupom za BiH gdje smo u središte pozornosti postavili socio-ekonomska pitanja. To ne znači da ustavna pitanja i druge probleme zanemarujemo. Situacija koju ste imali u veljači 2014. godine su pokazali da su građani itekako zabrinuti i da žele promjene.

Bljesak.info: Čini li Vam se da puno više strani diplomati spominju i shvaćaju ozbiljno prosvjede iz veljače nego domaći političari, koji o tome ne govore kao o buntu građana nego kao o buntu različitih politika?

WIGEMARK: Tad nisam bio u BiH, ali prema informacijama koje imam, rekao bih da građani u zemlji ovo smatraju jednim iskrenim iskazivanjem nezadovoljstva građana. I stranke, koje su gotovo dominantno nacionalne, bile iznenađene što se to uopće dogodilo. Možda su oni upravo izgubili kontakt sa svojim glasačima. Kada građani kažu: nama jesu važna nacionalna i vjerska pitanja, ali nam je još važnije što nemamo radnih mjesta i što ne vidimo budućnost i perspektivu.

Bljesak.info: Budućnost svi vide preko granica BiH. Koliko naša zemlja kaska za regijom?

WIGEMARK: BiH jeste zaostajala za zemljama regije. Vi ste prije deset godina manje više svi bili na istoj razini, a ono što se dogodilo danas s BiH i EU se trebalo dogoditi prije deset godina. Sada morate malo sustizati susjede. Hrvatska je u međuvremenu već postala punopravna članica i naravno da to ima posljedice po ovaj dio zemlje, pogotovo na stanovništvo Hercegovine, gdje žive ljudi koji imaju izravan pristup ili imaju hrvatske putovnice. Imate 1100 kilometara granice s Hrvatskom i mi želimo vidjeti više prekogranične suradnje. I u toj oblasti imate jako puno projekata. Mislim da se može još više uraditi i postoje konkretni slučajevi gdje bismo voljeli vidjeti suradnju i to na obje strane.

S druge strane, činjenica je i da je Srbija otvorila pregovaračka poglavlja i da napreduje kao i Crna Gora i mislim da nitko ne želi vidjeti BiH kao izolirani otok od ostatka regije. Zato je i važno što ste imali obnovljenu dinamiku u odnosima s EU. S naše strane je to vrlo jasno. Zapadni Balkan je jedan vrlo stvaran i realan prioritet i čelnici EU zaista žele vidjeti napredak ovdje. Ali, mi ne možemo mijenjati pravila ni za jednu od naših članica, kamoli za nekog drugog. Jedna od naših najvećih članica sada najvjerojatnije napušta EU upravo zato što ne mogu prihvatiti neka od pravila koja se tiču npr. slobode kretanja.

Nekada mi se čini da građani i politički lideri vjeruju da BiH ovakva kakva jeste danas može postati članica. Ali, to se neće dogoditi. Potrebne su vam temeljne reforme, počevši od socio-ekonomskih, tu su ustavna i pravna pitanja, koja će se morati rješavati, tu je status grada Mostar i činjenicu da nisu održani izbori. Sve su to simptomi mnogo dubljih problema.

Bljesak.info: Spomenuli ste Mostar. Može li biti prihvatljivo u 21. stoljeću da se ljudima ne dozvoljava da glasuju? Zašto se politike nisu mogle ucijeniti? Ako se danas priča o uhićenju ljudi koji će održati referendum u RS, zašto ne možemo pričati o uhićenju ljudi koji su blokirali provedbu odluke Ustavnog suda po pitanju Mostara? Zašto je Mostar tako olako pušten? Mi to nismo zaslužili. Imamo generacije ljudi, koji su potpuno operirani od izbora i politike. To je jedna izgubljena generacija, a o tome nitko ne vodi brigu.

WIGEMARK: Slažem se. Mislim da su ljudi u Mostaru obespravljeni, nemaju priliku ostvariti svoje temeljno demokratsko pravo. Situacija je neprihvatljiva. Istina je da postoji odluka Ustavnog suda koja se ne poštuje, istina je da pitanje postaje još složenije kada pogledate neke konkretne elemente u svemu tome, uključujući i odluke OHR-a o samom statusu grada, pa onda različita tumačenja odluke Ustavnog suda. Dakle, imate suprotstavljene stavove OHR-a i Ustavnog suda. Ustavni sud je Ustavni sud zemlje i onda se to veže na pitanje oko referenduma u RS i zato i jest tako veliko to pitanje referenduma jer se ono percipira kao aktivnost kojom se osporava rad Ustavnog suda. Pitanja poput Dana RS, državnih praznika, Statuta Mostara se zaista moraju rješavati. Ovo se više ne može nastaviti. Ne mogu da zamislim da bi ova zemlja mogla postati članica EU bez rješavanja ovih problema.

Bljesak.info: Kako onda riješiti ta pitanja?

WIGEMARK: Iako mi se čini da ima dosta dijaloga, kao da nema, ne samo političke, nego da generalno nema volje da se ova pitanja riješe. Imate i druge ljude koje jednostavno žive nekako od tih podjela. Ne samo političari, iako je to generalno bio model političkog djelovanja u posljednja dva desetljeća. Skeptičan sam. Nisam od onih koji bi krivio samo političare. Mislim da tu ima i nekih poslovnih interesa. Pokušavamo govoriti o pravima građana. Što je to što žele građani, civilno društvo? Treba čuti i njihov glas, a to je teško. Kada u se u jednoj političkoj areni ova pitanja pokrenu, oni postanu taoci nacionalno-etničkih pitanja. Vrlo je jasno da se mnoga od ovih pitanja mogu rješavati samo u jednom širom kontekstu, a taj širi kontekst je EU. Moramo osigurati da ova europska pitanja i europski put ne postanu taoci etno-politika. Iako smo vidjeli određene tendencije u proteklih pola godine iz različitih razloga, mislim da to nema toliko veze s etno-nacionalnim pitanjima koliko s borbom za političku moć i prevlast.

Bljesak.info: Može li BiH uopće funkcionirati bez tih etno-politika i podjela?

WIGEMARK: Građani uvijek prvo počnu pričati o nacionalnim temama. Zašto ne pričati o nekim drugim? Neka one budu na drugom i trećem mjestu.

Bljesak.info: Ipak, mnogi tvrde da dok ne riješimo nacionalna pitanja, nećemo moći riješiti ništa drugo.

WIGEMARK: Tu se ne možemo složiti. To upravo jeste ideja novog pristupa EU prema BiH. Mi smo pokušavali razgovarati najmanje dvije godine o provedbi presude Sejdić-Finci, koja se, kada ju pogledate, čini vrlo jednostavnim. To pitanje jeste povezano s drugim pitanjima i možda je samo vrh ledenog brijega, ali novi pristup podrazumijeva upravo suprotno - ne krećemo od nacionalnih i etničkih pitanja. Ne moramo odmah mijenjati ustav i vraćati se na Dayton. Čak mislim da nije racionalno uopće da se primjenjuje ovaj pristup. I to je pristup koji je primjenjivan zadnja dva desetljeća i gdje vas je to dovelo? Hoćemo li provesti još 20 godina da pričamo o istom ovom? Naravno da onda nećete napraviti nikakav napredak prema EU. Vjerujem da postoje ključna ustavno-pravna pitanja koja se tiču položaja različitih grupa stanovništva, ne samo konstitutivnih naroda, već i drugog stanovništva koja isti tako treba rješavati. Važno je da razumijete da ove nacionalne probleme koje imate ne možete tek tako uvesti ili dodatno osnažiti u EU. Mi to nećemo prihvatiti, jer mislimo da to nije demokratski pristup jer su pojedinačna ljudska prava ispred prava grupe, a ovdje se čini da vi prava grupe stavljate ispred prava pojedinca.

Bljesak.info: Da, ali upravo grupe ističu svoje probleme kao najvažnije i smatraju da bez tog rješenja nema ni drugih rješenja.

WIGEMARK: Ne mislim da je nemoguće prevladati ovo. Mnogi kažu u BiH, mi smo drugačiji. Svi smo mi isti. Vi ste Europljani i zato EU želi da se pridružite. Ovo jeste i regionalno pitanje jer nije prihvatljivo ni za koga da budete izolirani otok u zapadnom Balkanu. Niste tako mali da biste bili beznačajni. Znamo svi što se događalo 90-tih. Ja sam bio na ovim prostorima za vrijeme rata. Ovo se nije moralo dogoditi. Ja sam jedan od onih koji misle da se ovo moglo izbjeći. Loše je ovim pitanjem upravljano ne samo iznutra nego i izvana i vjerujem da smo svi, pa i mi kao Europa nešto naučili iz svega toga. Zapravo, dosta naših politika upravo u ovoj oblasti zajedničke vanjske politike i sigurnosti se temelji na događanjima u bivšoj Jugoslaviji.

Bljesak.info: Svi su nešto naučili na BiH osim BiH sama na sebi?

WIGEMARK: To ste vi rekli.

Bljesak.info: Čast nam je da smo Vas ugostili u redakciji. Kakvim ocjenjujete novinarstvo u BiH? Svi mediji govore da su neovisni, ali smo svi svjesni da imamo previše pamfleta i da se pod slobodama skriva režimsko novinarstvo.

WIGEMARK: Mediji su apsolutno ključni upravo po ovom pitanju ljudskih prava i jedno od temeljnih načela EU i bilo kojeg demokratskog društva je da morate imati slobodu izražavanja. Novinari moraju imati priliku da potpuno slobodno obavljaju svoje djelatnosti bez straha, bez političkog utjecaja. Svatko želi da se čuje njegov glas u medijima, pogotovo političari, ali i poslovni ljudi i nitko ne voli kritiku.

Treba poštivati neovisnost medija i to je vitalno pitanje. Jedna je to od oblasti gdje smo, nažalost, u izvještaju Europske komisije zabilježili nazadovanje. Ne znam što će biti u ovogodišnjem izvještaju koji bi trebao biti objavljen u studenom, ali se bojim da nema baš nekog razloga za poboljšanje. Situacija u medijima je jako ozbiljna. Jako je puno utjecaja. Jedna je stvar imati komercijalni interes u medijima, ali i ti komercijalni interesi kao i drugi, moraju poštivati načelo izvještavanja o činjenicama, a onda vi u svojoj uređivačkoj politici možete iznositi svoje stavove. To je najnormalnije. Ne možete koristiti vijesti pa ih prilagođavati svojim stavovima. Posebno sam zabrinut kada je riječ o situaciji u RS i to tamošnjim javnim emiterom RTRS-om.

Ne bih rekao da su vijesti koje oni objavljuju su nepristrane. Čak se izvještavaju na način da navode na pogrešne zaključke. Primjerice na dan kada je cijela zemlja, uključujući i RS, uključujući i podršku vlade RS-a, koja je bila vrlo aktivna korisna i pružala podršku, dobila odgovor na aplikaciju za članstvo, oni jedva da su izvijestili o tome. Sva priča bila je oko referenduma i lokalnih izbora. Mislim da je to izvještavanje koje navodi na pogrešne zaključke i jako sam zabrinut.

Pokušat ću ovo pitanje više isticati u razgovoru s vlastima širom zemlje. Mislim da je ovo pitanje mnogo važnije od nacionalnih pitanja. Tako se navode građani na pogrešne zaključke. Bio sam tu na početku rata. Znam vrlo dobro što se događalo s medijima i onda građani koji nisu željeli rat ispran im je mozak i odvedeni su u potpuno jednom drugom pravcu zahvaljujući takvom izvještavanju medija. Ne upirem prstom ni u jednu političku stranku, jer svi pokušavaju da iskoriste takvu jednu situaciju, ali takvo postupanje nije europski standard.

Bljesak.info: Korupcija je prisutna svugdje u svijetu, samo je u BiH puno bezobraznija. Može li BiH dobiti tu bitku?

WIGEMARK: Cijeli javni sektor, pa i dijelom privatni, podložan je korupciji: plaćate prijem kod liječnika, plaćate da upišete dijete u školu, toliko je primjera korupcije. No to, kao što ste rekli, nije samo problem u BiH nego i univerzalni problem i gotovo je nemoguće u potpunosti iskorijeniti korupciju. To je jednostavno jedna bolest koja se javlja u različitim oblicima, ali je u BiH na jednoj razini koja je neprihvatljiva. I u rješavanju korupcije mediji igraju važnu ulogu jer će otkrivati afere koje će se procesuirati pred pravosuđem. Vjerujem da nitko to neće ozbiljno shvaćati, pogotovo ovi na visokim pozicijama, dok ne bude ozbiljnih sankcija.

Ali međunarodna zajednica ne može stupiti i u ovom slučaju na scenu. Prošla su ta vremena kad mi dolazimo kao neki sudac. Međutim, ohrabrujuće je to da dosta ljudi naglašava korupciju kao jedan od ključnih problema.