Zašto je Baskija jedna od najfascinantnijih regija u Europi?

Španjolska autonomna zajednica Baskija, izvorno Euskadi, nedvojbeno je jedna od najunikatnijih regija u svijetu. Smjestila se na krajnjem sjeveru Španjolske, na obali Atlantskog oceana, a u svom statutu priznata je kao nacija. Površina joj je 7234 kilometara kvadratnih, ima nešto više od dva milijuna stanovnika i sastoji se od tri provincije – to su Álava, Guipúzcoa i Vizcaya.

Glavni grad, Vitoria-Gasteiz, dom je baskijskog parlamenta i vlade, a ostali veći gradovi su Bilbao i San Sebastián, koje iz godine u godinu posjećuje sve više turista. Prvi je najpoznatiji po svojoj arhitekturi i osobito Guggenheimu, muzeju moderne i suvremene umjetnosti, dok je drugi pravi gastronomski dragulj. Baskija krije brojne zanimljivosti i fascinantnu povijest borbe za neovisnost.

Jedan od najstarijih jezika u Europi

Ovo bajkovito, uglavnom brdsko i planinsko područje s oceanskom klimom, zbog čega su ljeta ondje svježa, a zime blage, status autonomne zajednice u Španjolskoj steklo je 1979. godine. Smatra se da su Baski jedna od najstarijih etničkih skupina u Europi. Baskija je dvojezična – u njoj se govori španjolski, ali regija ima i svoj jezik, koji se zove euskara ili jednostavno baskijski. Koristi ga oko milijun ljudi. Podrijetlo baskijskog jezika, koji se smatra jednim od najstarijih u Europi, seže još u neolitsko doba – isti je, naime, postojao i prije pojave indoeuropskih jezika. Impresivno, zar ne?

Španjolska i Francuska

Oko 85 posto Baskije nalazi se u Španjolskoj, dok je ostalih 15 posto u Francuskoj. Baskija se, baš kao i Katalonija, želi odcijepiti od Španjolske i ostvariti vlastitu samostalnost o kojoj toliko dugo sanja. Iako španjolski dio Baskije ima vlastitu policiju, kontrolu nad oporezivanjem te široke ovlasti na području školstva i zdravstva, mnogi stanovnici ne žele da njihova regija ni na koji način bude ovisna o vladi u Madridu i španjolskoj monarhiji općenito.

Teritorij kroz povijest

A turbulentnu povijest Baskije obilježili su ugnjetavanje i borba. Kad su ih napali drevni Rimljani, hrabri i odlučni Baski uspjeli su održati većinu svojih tradicija i zakona. Godine 824. postali su dio Kraljevine Navara, no i tad su nastavili uživati u razdoblju relativne neovisnosti. No sve se promijenilo 1515., kad je velik dio regije pripojen kruni Kastilje, tj. onome što je na kraju postalo moderna Španjolska.

1829. godine ukinuta im je neovisnost

Baski više nisu smjeli biti samoupravna nacija, a španjolska vlada neovisnost im je ukinula 1839. godine. No ni to nije spriječilo Baske, koji su se srčano nastavili boriti za vlastitu državu. Čak i tijekom Španjolskog građanskog rata, kad su izgubili većinu svojih prava, uključujući korištenje vlastitog jezika, neumorno su zahtijevali neovisnost. Diktator Francisco Franco, koji je u tom razdoblju Španjolsku htio pretvoriti u autoritarnu državu, donio je oštre zakone protiv svih manjina, uključujući i Baske, kojima je jedini cilj bio brisanje njihove kulture i jezika. Nazivajući Baskiju "izdajničkom provincijom", ukinuo je i ono malo što je ostalo od njihove autonomije.

Režimski progon izazvao je snažnu reakciju u Baskiji, u kojoj se 1959. formirao novi, politički, paravojni pokret ”Baskija i sloboda" (Euskadi Ta Askatasuna), poznatiji kao ETA, koji se oružjem suprotstavljao španjolskoj dominaciji. Sjedinjene Američke Države i većina Europske unije smatraju ga terorističkom organizacijom.

Snažna želja za odcijepljenjem

Baski do danas nisu odustali od stvaranja zasebne baskijske države. Njihov vapaj za vraćanjem fuerosa (što označava regionalnu autonomiju s vlastitim poreznim i političkim statusom te odvojenost od Španjolske) i dalje je sveprisutan. Fuerosi su, naime, zbirka zakona i povelja proizašlih iz regionalnih tradicija i običaja, a čuvali su se i na nove generacije prenosili usmeno. Prema njima, baskijsko pravo postojalo je i prije dolaska kraljeva. Snaga ovih načela zahtijevala je od monarha da se prilagode baskijskim zakonima, što njima, naravno, nije bilo po volji.

Bavili su se komercijalnim kitolovom

No što Baskiju zapravo čini toliko zanimljivom? Za početak, intrigira podatak da su upravo Baski bili jedni od prvih ljudi koji su se bavili komercijalnim kitolovom. To su počeli raditi negdje sredinom 1000-tih godina, a spomenutom industrijom dominirali su gotovo pet stoljeća. Zahvaljujući svojim zavidnim tehnikama i umijeću, baskijski kitolovci kontrolirali su daleke krajeve sjevernog i južnog Atlantika. Osim toga, riječ harpun dolazi od baskijske riječi arpoi, a najmanje šest baskijskih gradova ima kitove na svojim grbovima.

Boje na zastavi imaju dublje značenje

Službena zastava baskijske autonomne zajednice unutar Španjolske zove se Ikurriña i nastala je po uzoru na Union Jack, tj. zastavu Ujedinjenog kraljevstva. Na njoj crvena podloga predstavlja provinciju Vizcayu, zeleni dijagonalni križ sv. Andrije simbolizira zaštitnika te iste Vizcaye, ali i poniznost, patnja te nadu, dok bijeli križ predstavlja katoličanstvo i baskijsku pobožnost.

Prema drugim tumačenjima, zelena također predstavlja hrast iz grada Gernike (Guernice) ili fuerose iz Vizcaye, a crvena je simbol krvi koju su Baski spremni proliti za svoju zemlju. Mnogi smatraju i da tri odabrane boje odražavaju krajolik Baskije – bijele kuće s krovovima od crvenog crijepa na zelenim brežuljcima, piše Putni kofer.

Imaju službenu himnu

Baskija od 1983. godine ima i svoju službenu himnu – zove se "Eusko Abendaren Ereserkia" i napisao ju je baskijski nacionalist Sabin Arana. A osim po pomorskoj i ribolovnoj tradiciji, ovaj europski dragulj poznat je i po izvanrednim vinima svjetske klase. U njihovoj proizvodnji definitivno prednjači regija Rioja, koja se može podičiti s četiri crvene i tri bijele sorte. Svakako ih kušajte ako vas put nanese u Baskiju!