Turisti žele doći na bh. selo, jesti domaću hranu, raditi poslove u polju...

Osim prirodnih ljepota koje su rezultat iznimno diversificiranog reljefa, a što je do sada bio ključni motiv posjeta velikog broja turista, BiH bi se u bliskoj budućnosti mogla nametnuti i kao poželjna destinacija za one koji žele uživati u autohtonim proizvodima.

Takvo što svakako otvara nove perspektive razvoja za bosanskohercegovačko selo, a uvezivanjem turističkih potencijala i poljoprivrede postiže se željeni učinak u kojemu više sudionika sinergijskim pristupom oblikuje novu, još poželjniju sliku BiH, prenosi Večernji list.

Nove mjere

Unaprijediti i promovirati minimalno 15 lokalnih poljoprivrednih, kulinarskih, gastro/ruralnih turističkih događaja jedan je od ciljeva razvoja turističkih proizvoda u Federaciji BiH, a što je dio nedavno donesene strategije razvoja turizma za razdoblje 2022. - 2027. godine.

Takvo što tek je dio planiranih mjera, a jedna od njih je poboljšanje privlačnosti destinacije integracijom autentične gastronomske, vinske i obrtničke ponude u turistički lanac vrijednosti. U objašnjenju ove mjere kreatori strategije posebno ističu činjenicu kako je globalno turističko tržište sve više pod utjecajem hrane ili kulinarskih iskustava. U tom kontekstu veliki broj država već ima niz pozitivnih iskustava kroz koja ubire plodove potražnje za gastronomskim iskustvima.

Pročitajte još

FOTO | Izletnici iz cijele Hercegovine uživaju vikendom u Hutovu blatu

Turisti u današnjem vremenu kroz hranu, koja je dio životnog stila, dobivaju važnu kariku u stvaranju ukupnog dojma o određenoj turističkoj destinaciji, odnosno hrana je postala značajan kriterij za ocjenu ukupnog zadovoljstva. Osim toga, navodi se u strategiji, sve je veća potražnja za raznovrsnom kvalitetnom, autentičnom domaćom hranom i kulinarskim specijalitetima.

Osim što će izravnu korist od novog pristupa prezentaciji turističke ponude imati domaći poljoprivredni proizvođači, korak naprijed uključivao bi podršku za razvoj tematske kulinarske aktivnosti i manifestacija.

Kvaliteta je važna

U strategiji se ističe potreba za osmišljavanjem iskustava koja prikazuju širok asortiman kvalitetne domaće hrane i vina u cijeloj FBiH i običaje vezane uz pripremanje i konzumaciju hrane, kao što su jela u vrijeme berbe i priprema visočke sušene junetine (visočka pečenica), meda, drvarskog džema od drenjaka (drvarski mućeni pekmez), berba grožđa u Hercegovini, putovi sira (vlašićki, kupreški, livanjski), put kestenja Cazin, jabuke i šljive u Goražu itd. To mogu biti, navodi se, teme za autentična i privlačna iskustva.

A da bi bosanskohercegovačko selo dobilo priliku za dodatni rast, potrebno ga je uključiti u razvoj i ponudu novih proizvoda, a sve u cilju omogućavanja novih iskustava.

Posebnu priliku u tom kontekstu imaju stari obrti, koji će posjetiteljima omogućiti da iz prve ruke dožive iskustvo nekadašnjeg života na selu.

Strategija tako predlaže povećanje privlačnosti kulturnih (etno) sela angažiranjem lokalnih folklornih društava i drugih organizacija i poduzetnika iz zajednica koje se bave obrtima, kulturom, umjetnošću i rukotvorinama radi zanimljivijih i sveobuhvatnijih iskustava i doživljaja posjetitelja.

Suradnja

Važan koncept u smislu dodatnog razvoja ruralnih krajeva je koncept pametnih sela kroz koji će se u suradnji s jedinicama lokalne samouprave kreirati plan aktivnosti koje će primjenom modernih tehnologija doprinijeti unaprjeđenju života lokalnog stanovništva, razvoju održive poljoprivrede, povećanju turističke konkurentnosti te prepoznatljivosti destinacije.

Bh. selo, ako želi podignuti razinu konkurentnosti, morat će postati dio širih gospodarskih procesa, vodeći se pritom idejom kako u jeku turističke sezone može mnogo lakše plasirati veći broj poljoprivrednih proizvoda većem broju korisnika koji traže izvornost i individualni pristup u proizvodnji hrane.