Selo u Hercegovini među 14 najljepših - Itekako ima što ponuditi

Veći gradovi u našoj zemlji nisu i ne bi trebali biti jedina turistička ponuda. Ruralni krajevi itetkako imaju šta ponuditi, posebno kada je riječ o organskoj proizvodnji hrane. Istočna Hercegovina u tome, na jedan način, prednjači. Staza sira i meda istočne Hercegovine projekt je održivog turizma u BiH i finansira ga USAID Turizam. Fokus je na Bileći, Gacku, Nevesinju, Berkovićima i Ljubinju. Što ti krajevi mogu ponuditi?

Među 14 najljepših

Nevesinjsko selo Bratač uvršteno je u 14 najljepših sela u našoj zemlji zahvaljujući USAID-ovom projektu razvoja održivog turizma. Tamošnji mještani imaju mnogo planova, poput postavljanja panoa gdje bi bile označene sve seoske znamenitosti, ali i info pult.

„Već smo predali informacije o mještanima koji imaju kapacitet za prenoćišta, nedavno su bili neki geolozi i među njima jedan iz Brazila koji je pitao gdje ovdje može odsjesti i odmoriti se. Mislim da bismo od svega mogli napraviti jednu dobru priču“, govori Slobodan Gušić, sudionik u projektu razvoja održivog turizma.

Bogata priroda i mir sve su traženiji kada je riječ o željama za kvalitetnim odmorom. No, kakav bi to odmor bio da nije dobre hrane. Nevesinjski kraj oduvijek je poznat po kvalitetnom kajmaku, ali i siru iz mijeha. Zato i ne čudi što se sir našao u projektu „Staza sira i meda“ kako bi doprinijeli izgradnji buduće Slow food destinacije.

„Počelo je to prije dvadesetak godina. U početku je išlo polako dok se nisu stekle mušterije. Trenutno tog sira fali jer sve nas je manje koji ga proizvodimo. Imamo osam do deset krava“, kaže Miroslav Glogovac, proizvođač sira iz Nevesinja.

Zasad sir plasiraju lokalno, ali i u Mostar, Čapljinu pa i u Dubrovnik, u susjednoj Hrvatskoj. Premda je sve manje radne snage, proizvođači sira vjeruju u uspjeh tim više jer raste zainteresiranost za ruralni turizam.

„Priroda je netaknuta, dolaze motoristi, biciklisti, imamo biciklističke rute, pješačke, ljekovito bilje. Mještani su među poznatijim proizvođačima krompira, onda stročarstvo. Dakle, u selu može biti raznih vidova ruralnog turizma“, navodi Gušić.

Pčelrstvo kao ljek

Važan segment u ponudi ovog kraja je, dakako, i med. Branimir Tamindžija pčelarstvom se bavi već 16 godina od kad se suočio s dijagnozom multiple skleroze. Kaže kako je potražnja velika budući da med ima i ljekovita svojstva, ali za sada nemaju dovoljne količine. Cilj je povećati proizvodnju, te dobiti prostor za obuku pčelara.

„Što se tiče projekta Slow food, dobili smo podršku u vidu dva stola i četiri klupe gdje možemo dočekati turiste na pčelinjaku kada dođu, da možemo sjesti i popiti piće, degustirati med, sir naših komšija. Dobili smo pčelinju opremu za naše goste koji dođu i uradit će nam etikete za pakovanje na teglama meda“, ističe on.

Ovaj kraj ima turističkoga potencijala. Općina je to s najvećim brojem stećaka u bivšoj Jugoslaviji. Zanimljiva je i klima, mješavina kontinentalne i mediteranske, a nadmorska visina Nevesinju donosi epitet zračne banje. Da je tome tako govore i podaci da je autrijsko vojno zapovjedništvo u Nevesinje slalo svoje vojnike na rehabilitaciju i odmor.