Sedam činjenica koje niste znali o tajanstvenom gradu uklesanom u stijenu

Grad u stijeni preživio je stoljeća i stoljeća, a danas je popularno turističko odredište. Kako i ne bi bilo, kad je realno, teško pronaći nešto tako posebno i čudesno. Povjesničari, umjetnici, penjači, znanstvenici, gotovo svi taj grad u Jordanu smatraju svojim domom. No i o domu se ne zna uvijek sve, a ovo su neke  manje poznate činjenice o Petri.

Značenje imena

Za nas je "Petra", ali bome ne i za sve druge. Antički narod Nabatejaca, prema dostupnim podacima, grad je zvao "Raqemo", po svom kralju. S druge strane, zbog boja koje se prelijevaju Petra nosi i nadimak "Grad ruža". U vrijeme zalaska sunca posljednje zrake sunca bacaju prekrasnu ružičastu boju na stijene, tako da ako možete vidjeti Petru u sumrak, nećete pogriješiti.

Potomci Nabatejaca još žive u gradu

U Petrinim špiljama još živi nekoliko beduina, koji su zapravo potomci starog naroda Nabatejaca. Beduini su prilično izdržljivi ljudi koji su navikli živjeti u teškim okruženjima. Kada je Petra 1985. godine proglašena UNESCO-ovom Svjetskom baštinom, jordanska vlada pokušala ih je preseliti u novo naselje u blizini. No nisu svi prihvatili ponudu, već su ostali u svojim špiljama u Petri.

Nekad slavna po vrtovima

Vjerovali ili ne, grad je nekoć bio slavan po svojim vrtovima. Iako ju je nemoguće zamisliti kao zeleni raj jer se nalazi u sušnoj, pješčanoj jordanskoj pustinji, nedavna su iskapanja otkrila kako je sofisticirani sustav navodnjavanja opskrbljivao vodom žedne stanovnike grada, a također je napajao impresivni kompleks fontana i vrtova. Petra je zbog veličanstvenih vrtova postala prava oaza u suhoj pustinji. Stanovnici grada imali su čak i bazen!

Povezanost sa suncem

Većina Petrinih konstrukcija okrenuta je suncu. Dok je drevni grad izgrađen kao trgovačko središte i mogao je primiti ogromnih 30 tisuća ljudi (za antičko vrijeme), također je trebalo obratiti pažnju na ekvinocije i solsticije. Bogati trgovci začinima, poput drugih drevnih civilizacija, štovali su sunce i brinuli se da njihovi ključni spomenici budu usklađeni s njihovim položajem na horizontu.

Još uvijek neotkrivena do kraja

Petra je ogromno arheološko nalazište. Za detaljnije razgledavanje turistima treba nekoliko dana! Zapanjujuća je činjenica da raskošni gradski spomenici, jedinstvene grobnice i građevine isklesane u stijenama zauzimaju jedva 15 posto ukupne površine. Ostalo je još skriveno i čeka da se otkrije. Ispod površine ima još mnogo tajni koje bi mogle otkriti podatke o Petrinoj ranoj prošlosti, kao i intrigantnim bizantskim i grčkim razdobljima.

Grad je nemoguće pokoriti

Izuzetna prirodna obrana Petre mogla je pridonijeti uspjehu grada. Do mjesta se s istoka dolazi al-Siqom, uskom, vijugavom klisurom koja se proteže oko kilometar i koja bi neprijateljskim snagama iznimno otežala ulazak bez zaustavljanja. Čini se da je to bila jedna od tajni dugoročnog uspjeha.

Uništena potresom

Iako je postojalo nekoliko uzroka napuštanja nekada istaknutog pustinjskog grada, potres 363. godine bio je najznačajniji. Bio je to veliki udarac za grad, koji je doveo do uništenja mnogih vjerskih objekata i grobnica, kao i polovice grada, a čak se pokvario i složeni vodoopskrbni sustav. Razaranje je za posljedicu imalo i promjenu trgovačkih putova, te je grad uskoro postao napušten.