Religijski turizam je vrlo važan segment ukupne turističke ponude

Međunarodni znanstveni skup i okrugli stol pod nazivom "Turizam u BiH- kako planirati razvitak u (post)pandemijskom svijetu" održan je u subotu u Međugorju u organizaciji Sveučilišta Hercegovina, a s ciljem jačanja strukturnog dijaloga u koji uključuje i akademsku zajednicu i ostale ključne sugovornike iz gospodarskog i civilnog dijela društva koji se bave razvojnim perspektivama turizma u (post)pandemijskom svijetu.

Predsjednik Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje Davor Ljubić kazao je kako je ova godina pokazala da turizam može opstati.

''Treba znati razlikovati masovni od individualnog turizma, a 2021. je rekordna godina po broju individualnih dolazaka turista u svijetu i tu ništa nije sporno. Ono što je sporno je religijski turizam, on ima svoje nedostatke, a ti nedostaci su klijenti, konzumenti od 60 i više godina. Ljudi su na neki način prestrašeni, organizirani dolasci u velikim skupinama gotovo su onemogućeni, tako da su naša mišljenja u tom smjeru da se okrenemo individualcu, čovjeku, hodočasniku i vratimo ga ne na virtualni način, već da uživo bude tu. Svaka pandemija je prošla, tako će i ova, a mi se moramo okrenuti onome što imamo''. istaknuo je Ljubić.

Naglasio je također kako će i "destinacije kao destinacije opstati", ali da je pitanje koliko će ljudi, odnosno tvrtki preživjeti.

''To je ono oko čega se moramo pozabaviti u idućem periodu i definitivno idemo u tom smjeru da pronađemo nekakve puteve izlaska iz krize. Što se tiče Međugorja, 2021. godina bila je godina povratka hodočasnika iz cijeloga svijeta, ljudi su se vratili, iako to još uvijek ne možemo uspoređivati s 2019. godinom'', kazao je Ljubić.

Predsjednik Turističkog klastera Hercegovina i Udruge za turizam FBiH Stjepan Primorac istaknuo je da je religijski turizam vrlo važan segment u ukupnoj turističkoj ponudi.

''Realno, najveći broj posjetitelja u Hercegovini je iz te oblasti, a činjenica je i to da pandemijsko vrijeme traje i ne možemo planirati ništa dugoročno i oslanjati se da će to biti kao nekada. Pritisnuti covid pandemijom došli smo u situaciju da ćemo morati sami više brinuti o individualnom gostu, ali naravno da nećemo odustati od grupnih gostiju kojih će sigurno biti u budućnosti. U konačnici, već sada ima dosta potvrđenih grupa za 2022. godinu, ali svakako slijedi prilagodba individualnom turistu'', kazao je Primorac.

Naglasio je kako će se u svakom slučaju turistička ponuda morati sadržajno promijeniti jer se mijenjaju interesi turista.

''Bili smo ušli u fazu kad je turizam prestao biti stacionarni i postao mobilni, što znači da su gosti u što kraćem vremenu željeli obići što više destinacija, ali pandemija diktira nova pravila igre i to više neće biti moguće, zato ćemo na mjestu u koje se dođe morati uključiti malo bolje sadržaje kako bi zadovoljili gosta i njegov boravak od tri-četiri dana na ovom prostoru učinili sadržajnijim i njemu privlačnijim da bi uopće došao na naše prostore'', istaknuo je Primorac.

Predsjednik Organizacijskog odbora Znanstvenog simpozija Marko-Antonio Brkić kazao je kako je ovo prvi put da se u BiH organizira znanstveni skup posvećen hodočašću i religijskom turizmu.

''Osobno smatram da je to jedan od najpotencijalnijih, a najmanje razvijenijih oblika turizma, u kojem BiH ima za ponuditi možda više nego ostale zemlje u okruženju, ne samo Međugorje, nego brojna druga, manje ili više otkrivena ili neotkrivena mjesta i prostore, jer neotkriveno blago je biser koji treba izroniti, a vrijeme koje je pred nama pokazat će da smo mi kao Sveučilište prepoznali i otvorili perspektivu za ekonomski i duhovni razvoj'', kazao je Brkić.

Na skupu su sudjelovali znanstvenici iz Portugala, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, kao i stručnjaci iz različitih religijskih tradicija koji su dali prikaze hodočasničkih iskustava.