Odzvonilo ćevapima i bureku na Jadranu?

Hrvatska se nalazi na velikoj prekretnici. Nakon nekoliko desetljeća u kojima se brendirala kao zemlja sunca i mora, RH mora odlučiti hoće li nastaviti s masovnim kupališnim turizmom ili će pokušati privući goste dubljeg džepa.

Potrebno je puno napora kako bi se u Hrvatsku privukli bogatiji gosti koji više troše i ostaju duže u samoj destinaciji, a jedan od puteva prema takvim gostima je i novi Zakon o turizmu koji uvodi obvezu izračuna nosivih kapaciteta.

Izračun nosivih kapaciteta

Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove, objašnjava da se bez izrade nosivih kapaciteta i bez donošenja plana upravljanja neće moći u budućnosti upravljati destinacijom.

“Danas se preko 80 posto turističkog prometa odvija u srpnju i kolovozu. Da ovakav razvoj turizma više nije moguć znaju svi koji su se barem jednom našli na auto cesti petkom i nedjeljom.

Bez obzira na to koliko Hrvatska ulagala u razvoj cestovne povezanosti i koliko jedinice lokalne samouprave ulagale u lokalnu infrastrukturu, to više nije dovoljno. Novi zakon će omogućiti izračun nosivih kapaciteta tako da se destinacijama koje imaju prekomjernu izrađenost privatnog smještaja onemogući daljnje izdavanje novih rješenja.

Osim izračuna broja kreveta u privatnom smještaju, gradovi i općine će moći donijeti odluku da na određenom području u određenoj glavnoj ulici više nema pečenjara jer je ta ulica namijenjena za višu kvalitetu razvoja turizma i višu kvalitete ponude”, objašnjava Udovičić.

Prema njezinim riječima to ne znači da netko neće moći otvoriti ćevabdžinicu ili pečenjaru u gradovima na moru, ali to moći moći napraviti u ulicama koje su namijenjene višoj kvaliteti ponude.

“Želi li netko otvoriti tu pečenjaru morati će to napraviti u nekom drugom dijelu grada, općine ili županije u kojem ima mjesta za te segmente turističke ponude”, dodaje.

Luksuzna destinacija

Da se Hrvatska sve više brendira kao luksuzna destinacija, potvrđuje i direktor sektora Odjela za istraživanje tržišta i strateško planiranje Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Igor Borojević.

“HTZ svakodnevno provodi niz istraživanja kojima pratimo status branda Hrvatske na emitivnim tržištima. Primjećujemo da se naša zemlja u sve većoj mjeri i sve bolje afirmira upravo u segmentu potrošača veće platežne moći”, kaže.

“To ne znači da će ti gosti dolaziti na bilo koju destinaciju i konzumirati bilo koji dio naše turističke ponude”, napominje stručnjak ističući da dio destinacija još nema osnovne infrastrukturne uvjete za primanje takvih gostiju.

Turizam sunca i mora odlazi u prošlost

“Jedan dio destinacija je već ozbiljno zakoračio u tom smjeru i to se vidi kroz brojke i povratne informacije koje imamo s tržišta. Turizam sunca i mora gdje gosti troše vrlo malo dodatnih sadržaja, a na kojem je Hrvatska u prošlosti razvijala svoj brand, za nekoliko godina bi trebao postati stvar prošlosti”.

Kako objašnjava Borojević, HTZ kroz promidžbu proizvoda više dodane vrijednosti pokušava napraviti pomak prema bogatijim turistima.

“Mi imamo jedan izvrstan turistički resurs kojeg moramo nastojati predstaviti na primjeren način, kako ne bismo zapustili te tradicionalno vrijedne atribute na kojima zasnivamo svoje komparativne prednosti, a za koje su turisti spremni platiti nešto više”, zaključuje Borojević.