Jedan od najvećih i najljepših dvoraca u Europi još skriva sobe za mučenje
Korvinov grad ili grad u Hunedoari. Dvorac Korvin ili dvorac Hunjadi. Vajdahunyadi vár na mađarskom. Castelul Corvin na rumunjskom... Kako god da ga zovete riječ je o velikanu – jednom od najvećih dvoraca u Europi, zdanju uvrštenom među sedam čuda Rumunjske.
Tajnovit i veleban, ovo zdanje očarava iz dana u dan, a pohode ga, kako bi upoznali njegove tajne i svijet legendi koje ga okružuju, stotine tisuća ljudi. U
nastavku članka doznajte neke od najzanimljivijih, ali i najpotresnijih činjenica o ovom nevjerojatnom zdanju!
Neki ga smatraju najljepšim dvorcem na svijetu
Izgrađen u gotičkom stilu, dvorac Korvin ukras je i vrhunsko arhitektonsko ostvarenje Transilvanije. Nalazi se na jugozapadu te regije, na području Hunedoare.
Slovi za jedno od najvažnijih srednjovjekovnih zdanja u Rumunjskoj, a neki ga smatraju i najljepšim dvorcem na svijetu. Čak ga se uvrštavalo na ljestvicu 10 europskih destinacija iz snova.
Tajnovitost koja tjera posjetitelja da zaviri dublje u tajne dvorca
Nekoliko je razloga za njegovu razvikanost, ali i činjenicu da mu ljudi rado hrle u naručje. Jedno je njegova ljepota. Drugo je njegova nevjerojatna i duga povijest.
A treće, činjenica da on smješten na stijeni povrh rijeke Zlasti, odiše nekom misterioznošću koja djeluje poput magneta, koja posjetitelja tjera da zaviri dublje, mimo njegovih brojnih tornjeva i kula te vrata.
30 metara duboki bunar u stijeni
Dvorac Korvin uplest će vas u svoje mreže, a počeo ga je graditi Janko Hunjadi (Iancu de Hunedoara na rumunjskom) 1446. godine, čim uđete u njega. I odmah će vaš šokirati. Primjerice, legendom o 30 metara dubokom bunaru u dvorištu.
Njega su u stijeni kopala tri turska zatvorenika u zamjenu za slobodu. Da dođu do vode trebalo im je 15 godina i 28 dana. No, spomenuti vladar dvorca Janko Hunjadi, otac Matije Korvina, jednog od najmoćnijih hrvatsko-ugarskih kraljeva, nije održao dano obećanje.
Dao ih je ubiti. Navodno na natpisu na zidu bunara stoji natpis ‘imaš vodu, ali ne i dušu’. Ti prevareni turski zarobljenici navodno su i prokleli dvorac.
Niz tornjeva i kula te 50 soba opremljenih srednjovjekovnim namještajem
Bunar je samo ‘detalj’. Tu su i velike dvorane u kojima su se održavali banketi ili ceremonije, dok se administrativni dio dvorca nalazio u južnom dijelu zdanja. Taj se dio zove krilo Zoloyomi, po plemenitaškoj obitelji u čijim je rukama dvorac bio u drugoj polovici 17. stoljeća.
Tu je i 50-ak raznih soba, krcatih srednjovjekovnim namještajem i umjetničkim djelima, kao i kapelica, vijećnica, pokretni most....
Sobe za mučenje u podzemlju i zastrašujuća medvjeđa jama
No, nekako najviše intrigira, ali izaziva i jezu samo podzemlje dvorca. Naime, upravo su se tamo nalazile prostorije za mučenje zatvorenika – dvije tamne sobe ispunjene spravama za mučenje koje su se koristile u srednjem vijeku.
I da, nije riječ samo u replikama – neke su originali iz primjerice 17. stoljeća. Zastrašujuća je i tzv. medvjeđa jama gdje su bacani zatvorenici nakon što od njih više nije bilo koristi.
Fascinantna priča oko gavrana na grbu
Fascinira svojom pričom praktički svaki dio dvorca. Tako se jedna od legendi dotiče se i samog grba Korvinovih koji krasi gavran sa zlatnim prstenom u ruci. Naime, predaja kaže da je Janko Hunjadi nezakoniti sin Žigmunda Luksemburškog, kralja Mađarske, i Elizabete, lijepe žene iz zemlje Hateg.
Kako bi je zaštitio, kralj ju je udao za jednog od svojih odvažnih ljudi, Voicua, te joj je za nerođeno dijete dao prsten, kako bi ga kada jednog dana stigne na dvor prepoznao.
Janko Hunjadi ubio gavrana pa vratio prsten
Tijekom jednog od putovanja, kaže dalje legenda, ta žena i njezin suprug prsten su zaboravili na odmorištu, uz hranu.
Sjaj prstena privukao je gavrana koji je pokušao pobjeći s njim, no Janko Hunjadi (koji je i sam volio igrati na kartu toga da je Žigmundov nezakoniti sin), uzeo je luk i strijelu i pogodio gavrana i domogao se prstena.
Kasnije, kada je kao odrasli došao na dvor, sve je ispričao kralju koji je, pod dojmom te priče, odlučio da će na grbu Hunjadijevih odnosno Korvinovih biti upravo ta ptica. Inače i samo ime obitelji – Korvin – dolazi od latinske riječi za gavrana.
U dvorcu robijao i Vlad Tepeš
No, to nije to kraj zanimljivostima vezanima uz ovaj dvorac. On se veže se i uz samog grofa Drakulu, odnosno Vlad Tepeša koji je bio inspiracija za njega, piše Putni kofer.
Vlad Tepeš je, kaže legenda, čak sedam godina robijao u tom zdanju. S obzirom na sve, ne čudi da je dvorac jedna od najvećih rumunjskih atrakcija, koja je među ostalim poslužila i kao kulisa za nekoliko filmova.
