FBiH uvodi naplatu boravišnih pristojbi - najviše koristi imat će općine i gradovi

U idućem razdoblju svaki turističko-ugostiteljski objekt s prostora Federacije BiH bit će obvezan platiti boravišnu pristojbu u visini od dvije KM za svako ostvareno noćenje.

Iznimno će se po okončanju postupka proglašavanja turističkih mjesta u skladu s propisima iz oblasti turizma visina boravišne pristojbe utvrditi ovisno o razvrstavanju jedinice lokalne samouprave kao turističkog mjesta, tako da se visina boravišne pristojbe kod ugostitelja koji pruža usluge smještaja u turističkom mjestu utvrđuje u rasponu od 2,50 KM do 3 KM po svakom ostvarenom noćenju.

Visinu boravišne pristojbe utvrđivat će Vlada Federacije BiH na prijedlog ministra turizma u prvoj polovini tekuće godine za iduću godinu.

Ovo su neke od odrednica novog prijedloga Zakona o boravišnoj pristojbi koji je usvojila federalna Vlada.

Zakonom je utvrđena i podjela prihoda koji budu akumulirani naplatom boravišnih pristojbi, tako da će 80% sredstava pripasti proračunu jedinice lokalne samouprave, 10% sredstava proračunu županije i 10% sredstava ide u proračun Federacije BiH.

Jedinice lokalne samouprave, znači gradovi i općine, koje imaju najveću financijsku korist od naplate ovih prihoda, kao i županije te Federacija BiH, obvezne su odrediti račun posebnih namjena na koji će se doznačavati sredstva boravišne pristojbe.

Prikupljena financijska sredstva uglavnom će biti potrošena na promociju turističkih aktivnosti mjesta, a turističke zajednice neće ih moći koristiti za podmirivanje troškova svog materijalnog poslovanja.

Dapače, turističke zajednice bit će obvezne u godišnjem izvješću o poslovanju koje podnose osnivaču posebno iskazati visinu sredstava prikupljenih na osnovi boravišne pristojbe i svrhu trošenja tih sredstava. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona obavlja Federalna uprava za inspekcijske poslove putem federalnih tržišnih, turističko-ugostiteljskih inspektora, Županijska uprava za inspekcijske poslove putem županijskih tržišnih, turističko-ugostiteljskih inspektora, svaka u okviru svoje nadležnosti, koje su utvrđene spomenutim zakonom, stoji u objašnjenju federalne Vlade.

Davatelj usluga obvezan je mjerodavnoj inspekciji i turističkoj zajednici do 15. u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti prijavu o broju korisnika usluga smještaja i iznosu naplaćene boravišne pristojbe. Određene su i visine kazni za nepoštivanje spomenutog zakona i one se, ovisno o prekršaju, kreću od 4000 KM do 20.000 KM za pravne osobe i 200 do 5000 KM za fizičke osobe ili planinarska društva, seoska turističko-obiteljska imanja.

''Prijedlogom Zakona o boravišnoj pristojbi Federacije BiH uvode se jedinice lokalne samouprave u raspodjelu financijskih sredstava slijedom odredbi prijedloga Zakona o turizmu Federacije BiH, a koji predviđa mogućnost osnivanja općinskih odnosno gradskih turističkih zajednica. Naglašavamo da u ovom slučaju nije riječ o prenošenju nadležnosti s federalne razine vlasti na razinu vlasti jedinica lokalne samouprave niti je to moguće obavljati na ovaj način, nego samo o načinu raspodjele već prikupljenih sredstava, a to predstavlja izraz fiskalne politike u oblasti turizma, za koju je isključivo nadležna Federacija BiH'', stoji u obrazloženju spomenutog zakona, prenosi Večernji list.

Općine i gradovi trebali bi imati motiv u realizaciji naplate boravišnih pristojbi koje će za noćenja morati platiti i domaći i strani turisti i gosti. Naime, po novom zakonu, od ukupno naplaćenih boravišnih pristojbi ili pristojbi, 80 posto sredstava pripada proračunu jedinice lokalne samouprave, 10 posto sredstava pripada proračunu županije i 10 posto sredstava pripada proračunu FBiH.

To znači da će turistička odredišta poput Međugorja, Neuma, Mostara... imati itekakve koristi od naplate boravišnih pristojbi jer većina sredstava ostaje u njihovim odnosno proračunima domicilnih turističkih organizacija. Prilikom donošenja zakona o naplati boravišne pristojbe analizirala su se iskustva iz država u okruženju gdje je konstatirano da se najviše sredstava od prikupljene boravišne pristojbe raspoređuje na lokalnu zajednicu.

U Hrvatskoj se sredstva od boravišne pristojbe raspodjeljuju u omjeru od 65 posto lokalnoj zajednici, 10 posto županiji, 25 posto nacionalnoj Turističkoj zajednici, a u Srbiji sve ide u lokalnu zajednicu, dok u Crnoj Gori 80 posto sredstava od boravišne pristojbe ide lokalnoj zajednici i 20 posto nacionalnoj Turističkoj organizaciji.