Život u BiH: Građani posezali za ušteđevinom kako bi izmirili sve troškove

Kraj studenog 2022. godine donio je blagi pad ukupnih depozita u domaćem sektoru u BiH, ali na godišnjem planu za jedanaest mjeseci prošle godine jedina stopa depozita koja je imala umanjen rast u odnosu na prethodno razdoblje jeste depozit stanovništva, koji je manji za 262,1 milijun KM (1,8 posto)

Prema mišljenju stručnjaka, ovo uopće ne predstavlja nešto novo, a usporavanje rasta depozita, kažu, direktna je posljedica inflacije i troškova života, zbog čega su građani morali potezati za ušteđevinom kako bi izmirili svakodnevne obaveze.

Ušteđevina otišla za normalan život

Ako bismo krenuli redom sa statističkim podacima, treba istaknuti da su ukupni depoziti domaćih sektora u BiH na kraju studenog 2022. godine iznosili 28,73 milijarde KM i manji su za 145,6 milijuna KM (0,5 posto) u odnosu na listopad prošle godine, podaci su Centralne banke BiH (CB BiH), prenose nezavisne.

"Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u studenom iznosila je 4,2 posto, u apsolutnom iznosu od 1,17 milijardi KM. Godišnji rast depozita registriran je kod vladinih institucija za 396,9 milijuna KM (9,7 posto), privatnih poduzeća za 557,3 milijuna KM (10,2 posto), nefinancijskih javnih poduzeća za 209,7 milijuna KM (11,9 posto), te kod ostalih domaćih sektora za 264,8 milijuna KM ili 15,5 posto.

Smanjenje stope rasta depozita na godišnjoj razini registrirano je kod sektora stanovništva za 1,8 posto, odnosno 262,1 milijuna KM", priopćeno je iz CB BiH.

Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da pad vrijednosti depozita stanovništva nije nikakvo iznenađenje i da se događa zbog dvije stvari.

"Razlozi su drastični porast inflacije i troškova života. Zato su mnogi građani morali koristiti ranije ušteđeni novac za osnovne životne potrebe, a oni koji su raspolagali većom ušteđevinom, zbog gotovo nepostojećih kamata na štednju i pada vrijednosti njihovih depozita, pretvarali su ih u druge oblike ulaganja koji imaju više smisla", ističe Gavran.

Kada je riječ o drugim kategorijama depozita, Gavran je iznenađen što je u njima došlo do bilo kakvog rasta.

"Međutim, ipak moramo imati u vidu da je stopa toga rasta daleko ispod stope inflacije i da je njihova realna vrijednost u stvari znatno manja nego ranije. Dakle, u realnom smislu je vrijednost svih depozita mnogo manja i svi su sektori u određenom smislu bili na gubitku - bilo apsolutnom, gdje je smanjena i nominalna vrijednost, ili u relativnom, gdje je nominalno ostvaren rast, ali je stvarna vrijednost manja", pojašnjava Gavran.

Poremećaj na domaćem bankarskom tržištu

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović smatra da je usporavanje rasta depozita posljedica restriktivnih politika centralnih banaka u cjelini.

On ističe da su centralne banke odlučile da smanjuju i otežaju upotrebu novca, a sve s ciljem usporavanja inflacije.

"To je možda ispravna politika za SAD, dok je za Europu, čini mi se, pogrešna. Sektor stanovništva je uslijed inflacije počeo da troši dio svoje štednje kako bi očuvao realnu potrošnju, da štednju konvektuje u druge oblike imovine, nekretnine, a sve da bi se zaštitio od inflacije", kaže Stevanović za "Nezavisne".

Također, Stevanović smatra da je poremećaj na domaćem bankarskom tržištu došao i kao posljedica prisustva jedne banke u BiH čiji je kapital u tom trenutku bio većinski ruski.

"Potrebno je vrijeme da se novac iz sefova vrati u depozite", kaže Stevanović i nastavlja da se u narednom periodu može očekivati nastavak trenda rasta kamatnih stopa i "smanjenje novčane mase u kojem depoziti stanovništva imaju značajno učešće".

"Centralne banke u svijetu nastavljaju sa sprovođenjem svojih politika, rast kamatnih stopa će se nastavljati, kamate na depozite rastu sporije, tzv. pasivne kamatne stope u odnosu na aktivne kamatne stope. Ukoliko usporedite rast kamatne stope na obveznice države i rast kamatnih stopa na depozite, tendencija je da se novac uposli u državnu obveznicu, ako razmatramo samo te dvije alternative", zaključio je Stevanović.