Projekat zapošljavanja mladih (YEP), uz podršku Vlade Švicarske, je tijekom 2018. godine kroz YEP Inkubator poslovnih ideja podržao osnivanje preko 120 biznisa u Bosni i Hercegovini od čega je 48% žena preduzetnica.
Tijekom realizacije ove aktivnosti uočen je niz prepreka i stereotipa sa kojima se preduzetnice u BiH susreću što u velikoj mjeri otežava njihovo ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.
U suradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH pokrenuta je kampanja ''Žene su iste kao muškarci - samo manje vrijedne'', čime se skreće pažnja na problem rodnih stereotipa kroz koje se uloga žena svodi na tradicionalnu ulogu, a kao jedan od najočiglednijih rezultata je evidentan problem nedovoljnog sudjelovanja žena na tržištu rada.
Lica kampanje su 6 žena, 6 uspješnih preduzetnica, profesorica, menadžerica:
⦁ Olivera Torbić, dizajnerka i preduzetnica iz Prijedora vlasnica modnog brenda Burzika Unique.
⦁ Maja Zirojević Bužo, financijska menadžerica GOPA mbH iz Sarajeva
⦁ Šaha Ćasurović, preduzetnica, poslastičarka i vlasnica biznisa „Šaha Torte“ iz Živinica
⦁ Naida Bajrić, pravnica, poduzetnica i vlasnica Administrativno-pravnog ureda „Bajrić“ iz Lukavca
⦁ Kovačević dr. Jasna, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
⦁ Amila Rikert, logopedica, vlasnica Privatne predškolske ustanove "Vrtić Čarolija" iz Lukavca
Kampanja se realizira od 03.07. do 03.08.2019.godine, i lansirana je u sklopu Transnacionalnog događaja projekta Women in Business koji, u Bosni i Hercegovini realizira Ekonomski fakultet u Sarajevu.
Iako se u posljednje vrijeme smanjuje stopa nezaposlenosti, u Bosni i Hercegovini ona je i dalje jedna od najviših u Europi.
Anketa o radnoj snazi 2018 otkriva tamnu stranu diskriminacije u kojoj su žene u nepovoljnijem položaju po svim parametrima, a ima ih nešto više od muškaraca u radnoj snazi (1.227.000).
Od ukupnog broja žena koje čine radnu snagu njih 46% završava samo osnovnu školu i ne nastavljaju školovanje.
Na ovom pokazatelju se gradi niz drugih činjenica sa dugoročnim posljedicama, poput činjenice da je od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini (822.000) tek 37% žena (307.000) ili da 70% (841.000) radno sposobnih žena uopće ne traži posao.
Kroz kampanju se ukazuje da je današnje društvo, prepuno stereotipa, ženu opteretilo nevidljivim i neplaćenim poslovima, muškarca stavilo u centar ekonomskih zbivanja.
Kroz 6 priča koje se događaju u realnom vremenu oko nas se šalju poruke da žene danas rade gotovo tri puta više neplaćenog posla u domaćinstvu od muškaraca dok, niti jedan nezaposleni muškarac u BiH ne izjašnjava da se bavi kućnim poslovima; žene predstavljaju nositelja visoko akumulativnih, radno intenzivnih i malo plaćenih industrija, čak i žene koje imaju visoku stručnu spremu su u zabrinjavajuće značajnijem broju nezaposlene u usporedbi s muškarcima, muškarci na rukovodećim pozicijama imaju u prosijeku duplo veće plate od žena na istim pozicijama.
A sve se to opravdava dobro poznatim stereotipima da je ženino mjesto u kuhinji ili onim da žene ''treba da se bave djecom''.