Situacija u zeničkoj Željezari dosegnula je kritičnu točku. Dok radnici izlaze na prosvjede ispred zgrada državnih institucija u Sarajevu, uprava upozorava kako bi sustav koji izravno i neizravno veže desetke tisuća radnika mogao doživjeti potpuni slom.
O tome je u emisiji "Novi dan" za N1 govorio Saša Božić, direktor prodaje i marketinga Nove Željezare Zenica.
U fokusu današnjih događaja je i prosvjedni skup koji je za danas najavio Sindikat metalurga, na kojem se očekuje između 500 i 1.000 radnika. Kako je poručeno, cilj nije blokada Sarajeva, nego jasno ukazivanje na razmjere ugroženosti.
"Situacija je više nego ozbiljna. Često se kaže kako je 'pet do 12', ali ja mislim da je nama 12 sati već prošlo. Mi smo u fazi kontrole štete. Čak i kada bi Vijeće ministara danas usvojilo potrebnu uredbu o zaštiti tržišta, mi ćemo u jednom trenutku morati privremeno zaustaviti proizvodnju jer nemamo dovoljno koksa do dolaska sljedeće isporuke", upozorio je Božić.
Najveća opasnost, prema njegovim riječima, leži u samom tehnološkom procesu. Ako se visoka peć ugasi i ohladi, povratak u proizvodnju gotovo da nije moguć bez ozbiljnih posljedica.
Kako je pojasnio, pri hlađenju peći dolazi do pucanja vatrostalne opeke, a ponovno pokretanje bez višemilijunskih ulaganja i detaljnih pregleda nosi rizik od urušavanja i ugrožavanja zdravlja radnika.
Dodatni problem predstavlja nabava koksa, koji dolazi iz Indonezije, a transport traje oko dva mjeseca. Kriza povezana s Iranom i Sueskim kanalom dodatno je usporila isporuke, jer brodovi plove oko Afrike. Prema najnovijim procjenama, postojeće zalihe bit će dovoljne samo do prvog tjedna svibnja.
Božić ističe kako Željezara Zenica nije samo lokalno poduzeće, nego jedan od motora bosanskohercegovačkog gospodarstva, koji generira godišnji promet od 1,5 milijardi konvertibilnih maraka.
"Kao primjer mogu navesti Željeznice FBiH i Željeznice RS. Za njih naš posao čini 50 do 60 posto ukupnog poslovanja. Ako mi stanemo, staju i oni jer preostali poslovi nisu dovoljni za njihov opstanak. To je lančani slom", naglasio je.
Osvrnuo se i na tvrdnje kako bi zaštitne mjere za domaći čelik drastično povećale cijene stanova i infrastrukturnih projekata. Takve tvrdnje odlučno odbacuje.
"Govori se o poskupljenju stanova za 20 posto. Računica je jasna: u četvorni metar stana ide oko 100 kilograma čelika. Čak i kada bi cijena čelika porasla za 100 KM po toni, to je trošak od 10 KM po kvadratu. Kako to opravdava cijenu kvadrata od 4.000 KM? To je vješto korištenje argumenata bez osnove", rekao je direktor prodaje.
Dodao je i kako uvođenje privremenih zaštitnih mjera do 200 dana ne krši međunarodne sporazume.
"Svaka suverena zemlja ima pravo na zaštitu ako je domaće tržište poremećeno. Mi samo tražimo pošten odnos – da se borimo pod jednakim uvjetima sa zemljama koje obilato subvencioniraju svoju industriju čelika, dok mi plaćamo punu cijenu energije i svih obveza bez ikakve pomoći države", istaknuo je.
Na kraju je upozorio kako bi nestanak prihoda koje generira ovaj sustav i prebacivanje tisuća ljudi na proračune entiteta moglo izazvati ozbiljne posljedice za javne financije.
"Vlade se već zadužuju kako bi ispunile proračune. Bez naših doprinosa i poreza, bojim se da ulazimo u nepovratnu krizu. Primjer Koksare Lukavac pokazuje nam kako smo slične pogreške već pravili", zaključio je Božić.
