Zatezna kamata u FBiH: Udar na radnička prava

Prema neslužbenim podacima, radnici u Federaciji Bosne i Hercegovine potražuju više od 500 milijuna maraka po osnovu pravosnažnih presuda za radnopravne sporove.

Proces naplate potraživanja u nekim slučajevima traje i više od 15 godina tako da je zatezna kamata uveliko premašila iznos glavnice. Novinari BHRT-a istražili su što donosi novi Zakon o visini zatezne kamatne stope u Federaciji, te za koga je povoljniji, za dužnike ili potražitelje?

Novim zakonskim rješenjem visina zatezne kamate s dosadašnjih 12 smanjuje se na 10 posto. Novina je i da potraživanja nastala po zateznoj kamati ne mogu biti veća od glavnice. Za Savez sindikata Bosne i Hercegovine ovo je još jedan udar na radnička prava.

Svrha i intencija svakog zakona pa i ovog o zateznoj kamati jeste da se prisili dužnik da isplati svoj dug na ovaj način država amnestira svakog dužnika jer je svjestan da mu kamata više ne može preći glavnicu”, kaže Adis Kečo, šef Stručne službe SSSBiH.

Prema neslužbenim podacima Saveza samostalnih sindikata, visina potraživanja radnika po pravosnažnim presudama veća je od 500 milijuna maraka. Prosječno vrijeme trajanja radnopravnog spora je 5 godina. Ako se neka od strana žali Vrhovnom sudu, to je dodatnih gotovo dvije godine. A da bi bila izvršena naplata nakon svih sudskih procesa, u nekim slučajevima čekalo se i 15 godina.

Ustavni sud Federacije 2018 godini proglasio je neustavnim dijelove aktuelnog Zakona o visini kamatne stope i to one odredbe koje se odnose na naplatu radničkih potraživanja.

Tada je sud rekao da je suprotno Ustavu da se za naplatu radničkih potraživanja obračuna kamata od 0,2 posto, dok je za sva ostala potraživanja ostala 12 posto. Iako novi Zakon još nije usvojen, već se najavljuje nova apelacija Ustavnom sudu.

“Odredba Zakona kojim se predlaže da ukupna potraživanja po osnovu kamate ne mogu biti veća od glavnice duga je sporna. Mislim da će to biti predmet preispitivanja na Ustavnom sudu odnosno da će to nadležne institucije zahtijevati posebno sindikat i već su oni bili kod mene i pitali šta se može poduzeti u vezi s tim”, kaže Hakija Kurtović, odvjetnik.

Visina stope zatezne kamate od 10 posto i dalje je visoka u odnosu na aktivnu kamatu u Federaciji, stav je Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. Dodaju da se država i u ovom slučaju bavila posljedicom, a ne uzrokom problema.

“Kako zakonodavnu regulativu pogotovo sudstvo dovesti do toga da sve sporove riješi dovoljno brzo kao uopće ne bi dolazilo u obzir da zatezna kamata pređe glavnicu. Nije smisao zatezna kamate da bi se netko na njoj obogatio nego da bi se netko natjerao da je plati…”, kaže Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Zakon o visini stope zatezne kamate i to po hitnom postupku, Zastupnički dom Federalnog parlamenta usvojio je 29. siječnja, dok će o njemu po istoj proceduri u četvrtak raspravljati Dom naroda.