Zašto nam nitko ne govori da smo u recesiji?

Njemačko gospodarstvo zabilježilo je pad od 0,1 posto u drugom kvartalu usljed trgovinskih sporova na globalnoj razini i problema u automobilskoj industriji, podaci su njemačke Agencije za statistiku Destatis. Njihovo gospodarstvo bi moglo nastaviti pad tijekom ljeta jer industrijska proizvodnja opada uslijed smanjenja narudžbi, objavila je njemačka Bundesbanka, nagovještavajući da je najveća ekonomija eurozone u recesiji, piše portal Buka.

U Bosni i Hercegovini, jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe zabilježen je pad od -0.49% i -1.97% za dva posljednja kvartala. Još uvijek se nitko ne oglašava i ne objavljuje da smo zagazili u recesiju.

Na dnu s Albanijom

''Za razliku od naših statističara, koji se hvale međugodišnjim rastom od 2,2%, Nijemci uopće kao mjerodavno ne uzimaju rast kvartala ove godine u odnosu na isti kvartal prošle godine'', piše Buka navodeći kako su na probleme i poremećaje u bh ekonomiji upozorile nedavno dvije banke.

Raiffeisen Bank u svojoj analizi navodi kako je gospodarstvo Bosne i Hercegovine iskazalo prosječan rast BDP-a od 3,1% u razdoblju od 2015-2019. godine.

Prema analizi stručnjaka ove banke, takav prosječan rast je još uvijek ispod razine nekih država Jugoistočnoj Europi, i još uvijek je daleko ispod ekspanzije koja bi omogućila snažnu konvergenciju prema razinama prihoda u EU. BDP po glavi stanovnika po uvjetima pariteta kupovne moći bio je 31 posto prosjeka EU u 2018. godini, što je na dnu liste zajedno sa Albanijom.

Slab izvoz

Stručnjaci Ivona Zametica i Gunter Deuber kažu da se u skladu s očekivanjima, ekonomski zamah BiH znatno usporio u prvom tromjesečju 2019. godine, na 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Ovaj potez uglavnom je potaknuo slabo globalno trgovinsko okruženje koje je pogodilo i ekonomiju unutar EU.

Ekonomski podaci za prvo polugodište 2019. za BiH pokazali su slab izvoz robe praćen razočaravajućim očitavanjima industrijske proizvodnje koja su u prvoj polovini 2019. ušle na recesijsko područje - prvi put od 2012. godine.

Međutim, na ova dva teška pokazatelja takođe su utjecali jednokratni efekti, poput poremećaja proizvodnje kod velikih izvoznih igrača kao što je Gikil (gašenje ključnog proizvođača/izvoznika koksa) ili sprečavanje CEE (proizvođač komponenata s fokusom na njemačku automobilsku industriju).

Stalna nesigurnost

Štoviše, piše Buka, na proizvođače električne energije u državnom vlasništvu (Eletroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB) utjecali su negativni meteorološki uvjeti i popravka nekoliko objekata, što je potisnulo proizvodnju i izvoz električne energije duboko u negativno područje.

Pored toga, stalne nesigurnosti oboljele i veliko zadužene velike kompanije (Aluminij), dodatno su pritiskale na industrijski sektor. 

Ranije ove godine, Erste banka je smanjila prognozu rasta BDP-a za Bosnu i Hercegovinu za 2019. godinu za jedan posto na 2,6 posto, zbog vanjskih trgovinskih utjecaja i kašnjenja protoka javnih ulaganja uslijed neformiranja vlasti. Bez obzira na očekivano umjereni rast u 2019. godini, predviđanja srednjoročnog rasta podržana su prognoziranom stabilnom privatnom potražnjom i ubrzavanjem investicijskog ciklusa nakon dovršetka formiranja vlasti.

Inflacija

Razina inflacije i dalje je benigna, s malim povećanjem koje se predviđa u drugom polugodištu godine zbog povećanja cijena plina u maju, navodi ova banka.

Očekuje se da će se trgovinski deficit lagano pogoršati, odražavajući visoku uvoznu ovisnost ekonomije uslijed ciklusa povezanog s potrošnjom. Fiskalna pozicija ostaje stabilna, ali politički zastoj zaustavlja potencijal javnih ulaganja.

Buka piše kako bi već ova dva podatka trebala biti dovoljna da se zvoni na uzbunu.

''Međutim kod nas nitko ne reagira. Pitanje hoće li uopće biti uspostavljena vlast i pitanje hoće li uopće biti projektiranog ubrzanja investicijskog ciklusa'', navodi banjalučki portal.

Signal za bijeg

Ekonomist Faruk Hadžić smatra da, iako BiH u dva uzastopna kvartala ima negativni rast, a time je tehnički u recesiji, da će u ovoj godini BiH ostvariti određeni ekonomski rast na godišnjoj razini, ali dosta manji od očekivanja.

Pročitajte još

Odlazak, odlazak i samo odlazak...

''I rast od 3.6% koliko je prvobitno bila prognoza, je nizak za BiH, tako da će niže prognoze, a u konačnici niži ostvareni rast dodatno usložiti stanje u državi, jer će to biti dodatni signal građima za napuštanje države. U drugom kvartalu je također pogoršan vanjskotrgovinski bilans, tako da nije za očekivati da će BDP u drugom kvartalu se značajnije popraviti. Jedino što može malo popraviti situaciju u ostatku godine je rast prihoda od turizma. Ne treba zaboraviti da je u trećem kvartalu prestao s radom i Aluminij, koji je bio značajni izvoznik'', ističe Hadžić za Buku.

Kaže kako ne treba zaboraviti da je Njemačka imala negativni rast u drugom kvartalu od 0.1%, što je izazvalo dodatnu zabrinutost u EU.

''Ukoliko se nastavi trgovinski spor između SAD-a i Kine, to će se odraziti negativno i na EU, a time i na nas, tako da je moguće da će dodatno do kraja godine doći do snižavanja prognoza ekonomskog rasta. Uz sve kada uzmete da vlast u BiH nema aktivnu ekonomsku politiku, da se nije krenulo ni s jednom ozbiljnom reformom, koja bi mogla stimulirati ekonomiju, ova godina će biti veoma izazovna'', zaključuje Hadžić.