Zašto je minimalna plaća u Federaciji BiH tako minimalna?

Minimalna neto plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine od početka ove godine iznosi 543 konvertibilne marke (KM). Odluku o povećanju plaće - veću za 136 KM, donijela je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Svi se slažu da je neophodno poboljšati status zaposlenih, naročito radnika s najnižom plaćom, a takvih je jedna trećina u realnom sektoru. Međutim, efekt povećanja minimalne plaće neće osjetiti svi na isti način, kažu u Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine.

Minimalna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će uvećana za 136 KM onim radnicima koji su imali neto plaću nižu od 543 KM. Svaki poslodavac će u skladu sa svojim mogućnostima i poslovnim politikama morati utvrditi nove iznose najniže neto plaće i neoporezivih naknada za 2022. godinu. Ukupno povećanje primanja leži u tri najveća resursa, kažu u Udruženju poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, prenosi BHRT.

Mladen Pandurević iz Udruženja poslodavaca Bosne i Hercegovine objašnjava:

"Prvo provođenje ne oporezivih dijelova koje sad imamo naknada u plaću, uz smanjenje stope doprinosa. Druga stvar je da se rasterete poslodavci i da kompletan iznos smanjenja doprinosa i poreza ide radniku i treća stvar je ograničavanje ili suzbijanje sive ekonomije".

A, zahvaljujući sivoj ekonomiji, dug je spisak poreznih dužnika u Federaciji Bosne i Hercegovine. Poreze ne uplaćuje većina državnih firmi, što utiče i na iznos minimalne plaće. Oko 120 tisuća radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine prima minimalnu plaću od 406 do 600 KM, procjenjuju u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. Namjeravaju aktualizirati pitanje povećanja minimalca, posebno s aspekta pada životnog standarda.

"I dalje tražimo 70 posto prosječne plate Federacije Bosne i Hercegovine da bude najniža plaća, s tim da dođe do rasterećenja privrede. Izmjenom ova dva fiskalna zakona, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na doprinose. Treba napraviti mehanizme da se rasterete poslodavci, ali isto tako da dođe do povećanja rada u Federaciji Bosne i Hercegovine", kazao je Mevludin Bektić, predsjednik SSSBiH

"Nije ista situacija recimo u Bosni i Hercegovini u IT sektoru koji nenormalno raste, gdje plaće eksplodiraju, a zamislite jednu kožnu, tekstilnu industriju, te osobe imaju minimalnu platu. Vi danas u industriji tekstila, obuće i kože u Federaciji Bosne i Hercegovine imate oko 20 tisuća radnika. Ti ljudi imaju najniže plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine. To je ogroman broj ljudi u radnom odnosu s takvim minimalcem", objašnjava Ivo Rozić, Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru

A, pitanje je hoće li im i takav minimalac biti isplaćen jer pravilnikom o povećanju minimalne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine nisu dovoljno uzete u obzir razlike u javnom i privatnom sektoru, razlike između kantona, pojedinih djelatnosti i profesija, upozorava profesor Vjekoslav Domljanin.

Vjekoslav Domljanin, rektor Sarajevo School of Science and Technology objašnjava:

"Razlika između recimo Kantona Sarajevo i Srednjobosanskog kantona je jedan naprema pet. Prema tome, minimalna plaća u tom kantonu i minimalna plaća u Kantonu Sarajevo su različite stvari i imat će različite efekte. Imate situaciju da firme koje naizgled su jako dobre kao 'Konzum', i mi mislimo da je stvar tamo daleko bolja nego što jeste, ali njihovi predstavnici nam ovdje kažu da će biti zahvaćeno dvije trećine njihovih radnika pa će se jedna profitabilna firma pretvoriti u neprofirtabilnu. Neće moći to da isplati".

Rješenje je u politici produktivnosti koja je neminovna, jer kolač koji jedemo je znatno veći od onoga koji smo proizveli. Svake godine potrošimo od pet do šest milijardi više nego što smo stvorili. Vlada mora odrediti bazičnu, minimalnu plaću koja bi se kroz pregovore radnika i poslodavaca korigirala po pojedinim djelatnostima, uzimajući u obzir i razlike po kantonima, poručuju stručnjaci.