Zapošljavanje u javnom sektoru HBŽ-a trenutno ne predstavlja odraz transparentnosti

Istraživanje o zapošljavanja u državnoj službi u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ), koje je proveo Centar za građansku suradnju (CGS) Livno, pokazala su nedostatak transparentnosti u toj oblasti.

Na konferenciji za novinare predstavljeni su rezultati istraživanja "Analiza zakonodavnog okvira u oblasti zapošljavanja u Kantonu 10" i "Rezultati monitoringa korupcije u sektoru zapošljavanja" u okviru kojih je analiziran zakonodavni okvir u oblasti zapošljavanja u HBŽ-u.

Analiza je pokazala da Uredba o uvjetima, načinu i programu polaganja ispita općeg znanja i stručnog ispita za kandidate za državnu službu, sadrži potencijalno koruptivne odredbe, priopćeno je iz CGS-a Livno.

Kako je navela Ivona Mišković iz CGS-a, te odredbe odnose se na to da rukovoditelj može izabrati bilo kojeg kandidata s liste bez obzira na broj bodova, te da rukovoditelj ima diskrecijsko pravo da osniva ad hoc komisiju i bira njene članove.

"Imajući u vidu da zapošljavanje u javnom sektoru HBŽ-a predstavlja jedan od najznačajnijih procesa u javnom sektoru te njegovu podložnost pojavi koruptivnih rizika i drugih nepravilnosti, neophodno je pristupiti sistematskoj izmjeni zakonodavno-pravnog okvira koji u ovom trenutku u praksi ne predstavlja odraz najvažnijih načela i standarda u ovoj oblasti - transparentnosti, meritornosti i pravičnosti, te slobode izbora zaposlenja i jednakog pristupa radnim mjestima za sve građane", kazala je Mišković.

Također, na potrebe reforme javne uprave i izmjene propisa na svim razinama vlasti u BiH upozorava i Europska zajednica u svojim izvještajima, stavljajući naglasak upravo na koruptivna djelovanja i postojanja direktnog ili indirektnog političkog utjecaja prilikom zapošljavanja u ovom sektoru, naveli su iz CGS-a Livno.

U rezultatima monitoringa korupcije u sektoru zapošljavanja stoji da je 177 osoba zaposleno u razdoblju od 1. lipnja 2019. do 1. lipnja 2021. godine u 23 institucije u HBŽ-u. Od tog broja 50 posto institucija ima pravo korištenja diskrecijskih ovlaštenja pri zapošljavanju, a 35 posto javnih institucija/poduzeća okončalo je natječajnu proceduru diskrecijskom odlukom.

"Prema provedenom istraživanju dolazi se do zaključka kako institucije većinom kriju informacije ili ih nerado dostavljaju iako su s pozivom na Zakon o slobodi pristupa informacija to dužni napraviti u zakonom predviđenom roku ili podliježu kaznama. Isto tako prebacuju nadležnosti za dostavljanje informacija tvrdeći kako uopće nemaju tražene informacije", kazao je koordinator projekta Marko Hrga.

U zaključku CGS-a navodi se da važeći propisi koji uređuju predmetnu oblast, u ovom trenutku ne garantiraju izbor i imenovanje najkvalificiranijih i najkompetentnijih kandidata, što je, kako kažu, nedopustivo s aspekta međunarodnih