Zalihe kamena vrijedne nekoliko milijardi eura, a BiH ga uvozi

Hercegovina, regija poznata po kršu i kamenu, zapravo krije ogroman potencijal i bogatstvo upravo u kamenu. Prema dostupnim podacima, zalihe kamena na kojem leži Hercegovina vrijedne su nekoliko milijardi eura. I pored ovih saznanja potencijali uglavnom stoje neiskorišteni, a Bosna i Hercegovina kamen uvozi.

Zalihe hercegovačkog kamena vrijedne su nekoliko milijardi eura. Poznato je da ovaj kamen izrazito kvalitetan i izdržljiv. Ipak, BiH većinu kamena koji se koristi uvozi, a svoj kamen većinom izvozimo.

U kamenolomu Gospodarskog društva Kremnica u Općini Berkovići vrši se eksploatacija kamena kremita. Riječ je i o uspješnoj privatizacijskoj priči, budući da ih je 2014. godine preuzeo kineski investitor pa se tako izvađeni blokovi uglavnom plasiraju na kinesko tržište.

"Ona godina prije pandemije, imali smo izvoz preko 600 kontejnera i to je velika količina u ovom poslu za cijeli balkan, lani se to prepolovilo na 300 i ove godine ćemo biti na tom nivou", kaže Marinko Puljić, ravnatelj kompanije "Kremnica".

Puljić ističe kako se manje količine obrađuju u pogonu za obradu u samom kamenolomu, i da se to uglavnom radi za domaće tržište.

"Kamen ima izrazito dobre mehaničke osobine, malo upijanje vode, lijepu boju i koristi se u građevinarstvu kao i drugi kamen što se koristi", navodi Puljić.

"Većinu posla trenutno radimo u BiH i Hrvatskoj zbog same blizine, dole Jadran i more, dosta ugrađuju kamen. Za kamen treba imati tradiciju i neku kulturu što zapadno evropske zemlje možda nemaju ali i tamo se polako probijamo", kaže Tomislav Štironja, tehnički voditelj održavanja i obrade kamena.

Upravo tradiciju i bogatu kulturu obrade kamena ima Općina Jablanica i njen svjetski poznat i priznat kamen granit. Preduzeće Granit, koje je bilo najveći eksploatator granita otišlo je u stečaj prije više od 10 godina.

"Rezerva granita u općini Jablanica je procijenjena na 10-ak milijardi KM, plus ostale rezerve drugih vrsta kamena po Hercegovini koje su procijenjene na još 10-ak milijardi maraka. Znači od svog potencijala mi nismo u stanju da iskoristimo ni za svoje potrebe, a ne da proizvedemo i napravimo proizvode za izvoz", kaže Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao "LiNK" Mostar.

Frano Oreč iz Posušja istraživanjem kamena se bavi više od 50 godina. On smatra da je veliki gubitak za državu to što se kvalitetan kamen, kakav mi imamo, prodaje u blokovima, jer je dobit puno veća kada se prodaje prerađen kamen, piše BHRT.

"Vi sad nemate kamenu industriju u Hercegovini, imate te neke radnje kakve jesu koje i tuđi i svoj kamen forsiraju, ali bilo bi dobro kad bi se išlo na tu kartu da se Hercegovina razvija u kamenu", kaže Oreč.

Svi naši sagovornici saglasni su u tome da i država treba pomoći u razvoju ove industrijske grane. Prije svega potrebno je uraditi istraživanja kako bi se privukli investitori, ali i skratiti zakonski rok odnosno olakšati proceduru za dobijanje koncesije na koju se ponekad čeka i više od 3 godine.