Žalba kao pravni lijek i 'odgovor' inspekciji

Pravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlaštena lica u postupku pobijaju odluku organa uprave koju smatraju nepravednom ili nezakonitom, tražeći od drugostupanjskog organa da je izmijeni ili ukine. Pravni lijekovi prema Zakonu o inspekcijama Federacije BiH su žalba i tužba za pokretanje upravnog spora protiv konačnog upravnog akta, rečeno je danas na radionici o pravima i obavezama poslodavaca u postupku inspekcijskog nadzora održanoj u Mostaru.

Vremenski rok

“Žalba se može izjaviti na svako rješenje inspektora o naloženim upravnim mjerama. Prema Zakonu o inspekcijama FBiHrok za ulaganje žalbe je osam dana od dana prijema rješenja. Rok za žalbu počinje teći slijedeći dan od dana dostave pismena. Dakle, u rok se ne računa dan kada je rješenje dostavljeno, već se rok počinje računati prvog narednog dana. Za početno računanje rokova nema utjecaja ako je prvi dan roka nedjelja ili državni praznik, odnosno neradni dani, ali ako zadnji dan roka pada u neradni dan, državni praznik ili drugi dana kada organ ne radi, onda rok ističe prvog narednog radnog dana. Ovo je bitno napomenuti jer se radi o zakonom određenom roku koji se ne može produžavati. Ukoliko se prekorači rok posljedice su odbacivanje žalbe kao neblagovremene. Do odbacivanja žalbe može doći i ukoliko je ista uložena od neovlaštenog lica ili žalba nije dozvoljena”, kazala je voditeljica radinice Diana Ružić.

Dovoljno je da žalitelj navede u žalbi što smatra da je nezakonito ili nepravilno urađeno u prvostzpanjskom postupku, odnosno s čime je nezadovoljan. Svakako potpunija žalba sa činjeničnom i pravnom argumentacijom ima više izgleda da bude uspješnija u žalbenom postupku. Žalba se može ulagati iz sljedećih razloga: rješenje doneseno od nenadležnog organa; u postupku donošenja rješenja nije se vodilo računa o pravilima upravnog postupka koja bi mogla biti od utjecaja na rješenje stvari; jer je iz utvrđenog činjeničnog stanja izveden pogrešan zaključak; jer je pogrešno primijenjen materijalni propis na temelju kojeg je riješena upravna stvar; jer u istoj upravnoj stvari nije u svemu postupljeno u ponovnom postupku prema drugostupanjskom rješenju; jer je na temelju slobodne ocjene dokaza trebalo donijeti drugačije rješenje;da se cilj zbog kojeg je rješenje doneseno može postići i drugim sredstvima koja su povoljnija za stranku; jer je učinjena neka nepravilnost koja rješenje čini ništavim, (npr. što je odlučeno o stvari iz sudske nadležnosti), itd.

Dakle, kao žalbeni razlozi mogu se navesti: pogrešna primjena materijalnog propisa, povreda pravila postupka, netočno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Ako stranka ne obrazloži zbog čega nije nove dokaze i činjenice iznijela u prvostupanjskom postupku ili ako drugostupanjski organ cijeni da su izneseni razlozi neopravdani, nove činjenice i nove dokaze ne bi trebalo uzeti u obzir kod razmatranja žalbe.

Pravni lijek

“Žalba, kao redovan pravni lijek ima suspenzivno djelovanje, dakle odlaže izvršenje rješenja inspektora o naloženim upravnim mjerama, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Pravo subjekta nadzora na žalbu predstavlja izuzetno važan pravni lijek u zaštiti prava i pravnih interesa ali i zaštite javnog interesa”, kazala je Ružić.

Drugi pravni lijek je upravni spor koji predstavlja sudsku kontrolu upravnih akata. To je spor o zakonitosti konačnog upravnog akta, a pokreće se tužbom. Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja akta stranci koja je podnosi ili u zakonom propisanom kraćem roku. Upravni spor u osnovi predstavlja kontrolu nad radom upravnih organa ali i zaštitu prava građana naspram države. U upravnom sporu tuženi može biti državna uprava, lokalna samouprava, javno preduzeće ili vladina agencija.

Udruženje poslodavaca FBiH, nakon provedenih konzultacija putem javnih rasprava, okruglih stolova i fokus grupa, organizira radionice jer je utvrđeno da su ključni problemi vezani za inspekcijski rad nedovoljno poznavanje propisa od strane poslodavaca, kao i nedostatak znanja u ovoj oblasti.

Primarni cilj radionice bio je educirati poslovne subjekte o pravima i obavezama poslodavaca u postupku inspekcijskog nadzora, značaju inspekcijskog nadzora, kao i načinu obavljanja nadzora. Radionice su do sada održane u Goraždu, Bihaću i Tuzli, a nakon Mostara radionice će biti održane i u Tešnju, Zenici i Sarajevu. U okviru radionica bit će predstavljen i Priručnik „Prava i obaveze poslodavaca kod vršenja inspekcijskog nadzora“. Tijekom radionica će predstavnici privatnih i javnih kompanija moći direktno sa stručnjakom iz ove oblasti razmijeniti stavove i iskustva o postupku inspekcijskog nadzora.