Zaduženost Federacije po glavi stanovnika skoro dvostruko manja nego u RS

Pomoćnik federalne ministrice financija za upravljanje dugom Samir Bakić u razgovoru za Fenu istaknuo je da je zaduženost Federacije po glavi stanovnika skoro dvostruko manja u odnosu na zaduženost drugog entiteta.

''Na kraju 2022. godine učešće javnog duga Federacije u odnosu na ostvareni BDP iz 2021. godine iznosi 25,66 posto, a u odnosu na procijenjeni BDP za 2022. godinu oko 23,22 posto, što je znatno niže u odnosu na učešće javnog duga RS koje iznosi oko 43 posto. Slijedom navedenog, na kraju 2022. zaduženost Federacije po glavi stanovnika iznosi 2.986 KM, a Republike Srpske 5.633 KM'', kazao je Bakić.

Službeni podaci

Inače, BDP u Federaciji je dvostruko veći od onog u drugom entitetu. Službeni podaci govore da je BDP za 2021. godinu u FBiH iznosio 25,2 milijarde KM, a u RS 12,5 milijardi KM. Prema Bakićevim riječima, procjena je da je BDP za 2022. u FBiH iznosio 28,62 milijarde maraka, a u RS 14,24 milijarde maraka.

''U strukturi javnog duga BiH, učešće FBiH iznosi 50 posto, RS 49 posto, a preostalih jedan posto odnosi se na javni dug institucija BiH i Distrikta Brčko. Iako su na kraju 2022. godine FBiH i RS imali skoro identičan nominalni iznos javnog duga, zbog znatno većeg BDP-a u FBiH u odnosu na BDP u drugom entitetu, realna zaduženost FBiH je znatno manja u usporedbi sa RS'', pojasnio je Bakić.

On je istaknuo i da u strukturi javnog duga Federacije BiH dominira vanjski dug koji je zbog dobre ročnosti i povoljnih kamatnih stopa najvećim dijelom ugovoren kod međunarodnih financijskih institucija. To su Europska investicijska banka, Međunarodna asocijacija za razvoj, Međunarodna banka za obnovu i razvoj, Europska banka za obnovu i razvoj, te drugi multilateralni i bilateralni kreditori.

''Izuzev zaduženja kod MMF-a i Europske komisije, svi vanjski krediti Federacije BiH su namijenjeni za kapitalne investicije u ključnim sektorima kao što su transport, odnosno putna infrastruktura, energija, vodoprivreda i odvodnja otpadnih voda, zaštita okoliša i poljoprivreda, te razvojni projekti kojima je cilj podrška zapošljavanju, malim i srednjim poduzećima, i slično'', rekao je Bakić.

Kazao je i da je Vlada Federacije BiH, zahvaljujući dobrom fiskalnom upravljanju i strogoj kontroli rashoda u proteklim godinama osigurala rezervu likvidnosti na razini koja joj omogućava da se i u slučaju kratkoročnih poremećaja novčanih tokova, tekuće obaveze uredno izmiruju.

''Stoga nije ni bilo zaduživanja u svrhu izmirenja tekućih obaveza. Također, uzimajući u obzir postojeću strukturu i nizak nivo javnog duga, Federacija BiH ima značajan potencijal i za nova zaduživanja za realizaciju prioritetnih kapitalnih investicija i razvojnih projekata'', istakao je Bakić.

Zaduživanja

Kada je u pitanju zaduživanje na domaćem tržištu, Bakić kaže da se Vlada FBiH isključivo zadužuje izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica.

''Pri tome se posebno vodi računa o potencijalu domaćeg tržišta kapitala, riziku refinanciranja, izloženosti investitora prema Vladi FBiH, likvidnosti trezora i nizu drugih faktora koji se moraju uvažiti s ciljem optimizacije ukupnog portfolija javnog duga FBiH. Ovakva politika zaduživanja davala je dobre rezultate koji se ogledaju u uspješnosti aukcija vrijednosnih papira Federacije i niskih kamatnih stopa, odnosno troškova zaduživanja. Gledajući rezultate dosadašnjih aukcija, RS se zadužuje po duplo većim kamatnim stopama u odnosu na FBiH'', naveo je Bakić.

Također, pojasnio je i da na kreditni rejting Bosne i Hercegovine utiče puno faktora.

''Jedan od njih je svakako stanje javnih financija, odnosno nivo i struktura javnog duga zemlje. Stabilne javne financije Federacije BiH, uz nizak nivo, te dobru ročnu i kamatnu strukturu javnog duga pozitivno utiču na očuvanje kreditnog rejtinga BiH'', naglasio je pomoćnik federalne ministrice financija za upravljanje dugom Samir Bakić u razgovoru za Fenu.