Voda iz livanjskog mraka: Zašto Vlada radi protiv mještana?

Unatoč upozorenjima kako će koncesija za crpljenje vode u livanjskom kraju negativno utjecati na stanovništvo, iako je i nadležno ministarstvo upozoravalo na nelogičnosti i nezakonitosti, Vlada Hercegbosanske županije inzistira na koncesiji zbog koje su proteklog tjedna izbili sukobi policije i mještana.

Tvrdi to Udruga građana "Turani" iz Livna koja je došla u posjed službene dokumentacije Vlade HBŽ, a koja potvrđuje kako je koncesija za kopanje u vodozaštitnoj zoni dodijeljena krajnje netransparentno i kao rezultat pritiska Vlade HBŽ, unatoč svim negativnim mišljenjima.

Mještani od početka u pravu

''To znači da su mještani od početka bili u pravu i kako je policijsko nasilje itekako politički kontaminirano'', istaknuli su iz udruge koja je održala konferenciju za medije u Mostaru.

''Ono što mi sporimo je povećavanje koncesijskog polja'', rekao je Ivica Brešić, gradski vijećnik HRS-a, navodeći da su prilikom mijenjanja koordinata završili u Sjevernoj Irskoj.

Kaže kako se ''ne može bušiti 50 metara od izvora vode''.

''Za posljedice će biti to da će najsiromašniji dio livanjskog kraja ostati bez vode'', kaže Brešić.

''Livno je medijska crna rupa pa smo bili primorani konferenciju organizirati ovdje u Mostaru'', rekao je tajnik udruge Mirko Krivić, jedan od mještana koji su, kako je naveo, ''brutalno gaženi'' na prosvjedima održanim proteklog tjedna.

''Zbio se mučni događaj kad se policija nasilnim metodama obračunala s nama. Branili smo osnovno pravo na pitku vodu i ustavno pravo na zdrav i prihvatljiv okoliš'', rekao je Krivić, koji tvrdi da su koncesije dijeljenje netransparentno.

50 kršenja zakona i procedura

''Razlog konferencije je jedan dokument kojeg smo dobili, a koji potvrđuje i dokazuje kako su mještani bili u pravu, i kako je Vlada HBŽ postupila netransparentno, a koncesija dodijeljena, i po mišljenju struke i dokumenata pa i samih ministarstava, mimo svih pravila i procedura'', rekao je i dodao kako je ustanovljeno ''više od 50 kršenja zakona i procedura''.

Kaže da je Vlada tajno radila na tome da se pravi novi aneks i da nije uvažila mišljenja svojih tijela iako je radno tijelo same Vlade HBŽ-a navelo kako smatra da se ugovor treba raskinuti.

Županijsko javno pravobraniteljstvo dostavlja mišljenje u kojem kaže kako prijedlog aneksa ne sadrži bitne stavke ugovora o koncesiji i ne može se pristupiti njegovu potpisivanju. Navode i kako nije došlo do ispravke lokacije koncesije.

''Početna lokacija iz ugovora se zove lokacija Poljane i više su puta nezakonito mijenjali, što je dokazano kroz izvješće i sada se došlo tik uz vodocrpilišta iz kojih mještani crpe vodu. Doslovno uz samo vodocrpilište'', rekao je.

Dokumentacija se krila i od ministarstava

Ministarstvo financija, kaže Krivić, pere ruke i proglašava se nenadležnim. Ministarstvo pravosuđa je pak reklo kako ne može dati mišljenje jer ''nedostaju podaci i akti važni za pravilno razmatranje aneksa'' na kojem Vlada HBŽ inzistira.

''Dokumentacija se krila i od ministarstava'', kaže i dodaje da Ured za zakonodavstvo kaže da im se nije dostavio temeljni ugovor pa smatraju suvišnim davati mišljenje'', rekao je Krivić.

Član povjerenstva je naveo kako su iznošene neistine o sastancima.

''Postavlja se pitanje na osnovu čega je vlada HBŽ mogla donijeti odluku da se potpiše aneks 2 ugovora'', rekao je Krivić i dodao kako je vrlo jasno da se političkim lobiranjem i koncesijama rasprodaje javno dobro ''kao da smo mi neka afrička država''.

30 posto Livna pod koncesijom teškom 8.500 KM

''Postajemo rezervat kod svoje kuće'', rekao je i dodao da se u sklopu koncesije nalazi 50 privatnih posjeda o čemu vlasnici nikada ništa nisu znali te da javna rasprava nikada nije održana.

Rekao je kako je na području Livna čak 30 posto površina pod koncesijom ali da je od toga naplaćeno za 2021. godinu samo ''bijednih 8.500 KM''.

Ivan Prskalo, odvjetnik koji zastupa mještane, rekao je kako će se ispitati pravnim procedura zakonitost rada svih organa koji su ovo omogućili.

''Postupak dodjele koncesije u početku nije proveden na zakonit način'', rekao je Prskalo i dodao kako je sama Vlada potvrdila da je koncesija ništavna.

''Mještani nisu protiv svih procedura na temelju zakona i odgovarajućih procedura s preporukama koje su jasne. Koncesije se mogu dati ukoliko ne bude ugrožena opskrba vodom lokalnog stanovništva'', naglasio je Prskalo i dodao kako je bilo nezakonitog privođenja građana.

Puna su im usta prava žena

Mještanka sela Megdan, Marijana Brešić, rekla je kako su ''brutalno napadnuti od strane policije''.

Meni je čak bilo žao policajaca jer se na njihovom čelu pisalo da im je neugodno. Prozivam nalogodavce da tako postupaju s nama. Šest žena je završilo na hitnoj s ozljedama. Ne mogu vjerovati i još sam u šoku'', rekla je i dodala da će pravnim putem tražiti da se kazne nalogodavci policijskog djelovanja.

Kaže da je razočarana udrugama koje se bave pravima žena jer nisu reagirale.

''Puna su im usta prava žena, a kada se to dogodi u jednom malom Livnu nitko se ne obazire'', rekla je.

Što je Vlada radila?

Naime, Vlada HBŽ-a naložila je Ministarstvu gospodarstva da potpiše Aneks 2 o koncesiji s tvrtkom Lara Natural d.o.o. za eksploataciju podzemne mineralne vode na Poljanama ispod Tušnice.

Iako Vlada HBŽ tvrdi da bi potpisivanjem ovog Aneksa bili uklinjeni svi nedostaci koncesijskog ugovora, priznajući dakle da postoje, ministarstvo tvrdi kako se ne može pristupiti zaključenju Aneksa jer ''ne sadrži bitne sastojke ugovora o koncesiji''.

Ministarstvo navodi kako i pravobranitelj smatra da bi zaključivanje Aneksa moglo imati štetne posljedice po imovinu županije. U ugovoru o koncesiji čak se ni ne spominje lokacija koncesije, odnosno katastarske čestice. Vlada pak tvrdi da će od tog imati koristi.

Naime, Više od 200 mještana livanjskih naselja potpisalo je peticiju kojom se protive dodjeli koncesije za crpljenje podzemnih voda za industrijske svrhe.

Prebacivanje koncesije

U odluci Vlade HBŽ-a o pokretanju postupka za dodjelu koncesije društvu DžE-CO d.o.o. Livno navodi kako se treba voditi računa o ''eventualnoj ugroženosti opskrbljivanja vodom lokalnog stanovništva''. Koncesija je potom prebačena na tvrtku Lara Natural a u Izvješću radnog tijela Vlade HBŽ-a iz lipnja 2021. godine je konstatirano protivljenje i peticiju građana ali i da, iako je Ugovor o koncesiji sklopljen 1. listopada 2012. godine ''po istom ugovoru nije izvršena nikakva uplata u proračun''.

Vlada također u dokumentu iz prošle godine navodi kako Ministarstvo gospodarstva kao resorno tijelo'' uopće nije obrađivalo i razmatralo koncesiju za istraživanje'' ali i da zakon ne poznaje termin ''zahtjev za prihvaćanje prijedloga predmeta za dodjelu koncesije'' kojeg je koncesionar podnio zbog čega je trebala biti tražena nadopuna. Upozorava se i na problematiku s prostornim planom jer je on mijenjan nakon procesa dodjele koncesije iako bi ''u pravilu trebao prethoditi koncesijskom postupku a ne obratno''.

Između ostalog, navode se i druge brojne manjkavosti u koncesijskom postupku od neodgovarajućih karata do količine vode koja se crpi. Čak se navodi i da društvo ne ispunjava uvjete za obavljanje posla za koje traži koncesiju prije nego je koncesiju prebacilo na drugo društvo pa čak ni ''ne sadrži registriranu djelatnost istraživanja''. U obimnom dokumentu radne grupe Vlade ističe se kako je povjerenstvo znalo za probleme s opskrbom vodom stanovništva.