Više od meda: Osobe s invaliditetom pakuju med

Sumeja Ćoralić ima 24 godine i direktorica je kompanije “Zlatni med”. U kompaniji je od početka, te je danas primjer mlade poduzetnice u Sanskom Mostu, koja svojim radom dokazuje da ovaj grad još uvijek ima šansu da pruži prilike i budućnost generacijama koje dolaze.

Put kompanije je bio težak, no, danas su ponosni na svoje proizvode i veliki broj ljudi koje angažira u svojim aktivnostima.

''Danas imamo 52 zaposlenih u kompaniji, od kojih veliki dio radi na terenu, kao komercijalisti u prodaji. Bavimo se otkupom i preradom meda, te distribucijom opreme za pčelarstvo. Imamo prodajno mjesto u Sarajevu, a dosta smo okrenuti i lokalnoj zajednici. Posebno smo ponosni na činjenicu da angažiramo veliki broj osoba sa invaliditetom. To su vrijedni radnici, ljudi spremni na učenje, istovremeno suočeni s izazovima da se nalaze u teškoj situaciji, suočeni su sa diskriminacijom, u društvu gdje nemaju prilike da pokažu svoje znanje. Svakog dana možete naučiti nešto od njih, i ja, kao mlada osoba u ovom poslu, nastojim saslušati radnika i saznati uvijek nešto novo o poslu koji radimo'', dodaje Sumeja.

Med iz Sanskog Mosta, pod brendom “Zlatni med”, svoje mjesto je pronašao u brojnim hotelima i ugostiteljskim objektima.

''Otkupljujemo i pakiramo med, sada imamo 8 do 9 vrsta meda u stalnoj preradi. Posebno je priznat kestenov med, prepoznatljiv za ove naše krajeve, ali i medljikovac. Tu su i druge vrste meda, poput livadskog meda, a često ‘iskočimo’ iz tih uobičajenih proizvoda, radimo kreme i slično. Za sve to treba vremena, tržište nas cijeni i prepoznaje našu inovaciju. Tako smo razvili poklon pakete koji čine kombinaciju proizvoda, što nam često traže kompanije, institucije, organizacije kada se rade neki događaji, ili povodom nekih značajnijih datuma i godišnjica'', napominje Sumeja.

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, kompanija “Zlatni med” je osigurala HACCP i Halal standarde, a nabavili su i nove strojeve za pakiranje.

''Podrška FARMA II projekta cijelom sektoru pčelarstva, te firmama koje se bave preradom i proizvodnjom meda i drugih pčelinjih proizvoda je značajna, jer se proizvođači suočavaju sa brojnim izazovima. Trebat će vremena da učinimo domaći med prepoznatljivim, da se domaći kupac opredijeli za kvalitetu, u odnosu na brojne jeftinije varijante koje dolaze iz uvoza. Isto tako, izazov će biti jačanje izvoza. Imamo dozvole prema trećim zemljama, dok je izvoz za EU nešto teže pitanje. No, po količini proizvodnje, prodaje, ulaganja, te naravno, zapošljavanju, pitanje je vremena kada ćemo postati prepoznati, kao firma, ali i kroz ideju jednog šireg brenda i imidža koji med iz Bosne i Hercegovine zaslužuje da nosi. Na tom putu nam treba sva moguća podrška, kako bismo pokazali da se vrijedan rad i ustrajavanje na kvaliteti isplati'', zaključuje Ćoralić.