Vanjskotrgovinski deficit BiH za devet mjeseci 5,2 milijarde KM

Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini za  devet mjeseci ove godine (siječanj-rujan) iznosila je 61,60 posto, što je više za 1,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine. BiH je u periodu siječanj-rujan 2017. ostvarila izvoz u vrijednosti  8.334.628.000 KM, što je za 16,79 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz iznosio 13.535.599.000 KM i povećan je za 13,96 posto.

Na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj su predstavljeni osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za devet mjeseci, također je rečeno da je najviši ostvareni procentualni porast izvoza, u odnosu na prošlu godinu, zabilježen sa Crnom Gorom (43,9 posto), Srbijom (35,5 posto) te Hrvatskom (31,2 posto).

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene BiH povećan je za 15,02 posto i njegova vrijednost je 21.870.228.000 KM, dok vanjskotrgovinski deficit u trećem kvartalu ove godine iznosi 5.200.971.000 KM.

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), koji su i prezentirali ove ekonomske pokazatelje, napomenuli su da je najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH i dalje Europska unija (EU), s kojom ostvarujemo  71,1 posto izvoza i 67,8 posto uvoza, dok je najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU, Hrvatska.

Nakon EU, CEFTA 2006. u razmjeni sa BiH sudjeluje sa 16,9 posto izvoza i 15,5 posto uvoza, a najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regije po obimu razmjene je Srbija, s kojom BiH bilježi i značajniji deficit razmjene iz ove regije.

Na sudjelovanje EFTE i ostalih zemalja spada 16,7 posto uvoza i 12 posto izvoza, dok je najznačajniji partner EFTE - Švicarska, s kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH.

U takozvanim "ostalim tržištima" ili "trećim zemljama" najznačajniji vanjskotrgovinski partner je Turska, a poslije nje Ruska Federacija.

Direktor za makroekonomski sistem u VTKBiH Momir Tošić je u obraćanju medijima istaknuo da BiH treba podržati privrednike iz realnog sektora, koji su ovom trenutku "najpostojaniji i najvredniji", a rezultat toga je njihova konkurentnost i izlazak na tržišta EU, gdje se izvozi više od 70 posto.

''To je signal za sve da BiH treba stati iza njih i omogućiti im bar približne uslove poslovanja koje imaju druge zemlje, posebno zemlje u okruženju '', kazao je.

Ukazao je na činjenicu da je BiH ponovo u zastoju kada je riječ o napretku te da je na biznis listi Svjetske banke pomjerena za šest mjesta unazad, sa 79. na 86. mjesto, što je, kako je rekao, znak investitorima da poslovni ambijent u BiH nije onakav kako se očekivalo.

''Osim toga, kada je riječ o "brzom uvođenju u biznis", BiH je na 175. mjestu na ovoj listi, odnosno posljednji smo među evropskim zemljama, zbog čega ni u narednom periodu ne možemo očekivati neka poboljšanja'', upozorio je Tošić.

On je mišljenja da je osnovni problem za BiH činjenica da ne može "izaći" sama na svjetsko tržište već to mora biti zajedno sa zemljama regije, što bi našoj zemlji omogućilo da kroz velika infrastrukturna ulaganja omogući brži transfer roba i usluga.

''Međutim, naša politička usloženost, komplicirane procedure, nefunkcionalno jedinstveno tržište te neefikasan pravni i pravosudni sistem su ograničavajući faktori za brži napredak'', naglašava Tošić, dodajući da je izostao "vjetar od leđa" očekivan u ovom trenutku od države, a koji zemlje u okruženju imaju.

Naglasio je da realni ekonomski indikatori pokazuju zaostajanje BiH u odnosu na zemlje u regiji te podsjetio da je velika nezaposlenost i dalje prisutna, da je visok deficit platnog i trgovinskog balansa te da je nedovoljna i stopa ekonomskog rasta.

Ono što je najvažnije, zaključio je direktor makroekonomskog sektora u VTKBiH, jeste obvezno provođenje reformi  u BiH.

''Budući da nismo ispoštovali uslove, ne možemo koristiti velika sredstva iz IPA fondova za poljoprivredu, a došli smo i pred svršen čin kada je riječ o trošarinama. Sada i EU, a ne samo MMF, nameće usvajanje seta zakona o trošarinama'', dodao je.