Usvojena inicijativa o plaćanju troškova javnog pravobraniteljstva za građane i preživjele žrtve rata

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je inicijativu za rješavanje problema plaćanja visokih troškova javnog pravobraniteljsstva za građane, a posebno preživjele koji traže pravo na odštetu za ratne zločine.

Traume

Usvajanjem inicijative se sugerira nadležnim državnim i entitetskim institucijama, odnosno institucijama Brčko distrikta BiH, da pripreme izmjene i dopune zakona o parničnim postupcima, kako bi se uvrstila odredba o oslobađanju od plaćanja troškova postupka, koji obuhvaća i iznos nagrade i naknade javnih pravobraniteljstava.

Pravna savjetnica TRIAL Internationala Lamija Tiro pojasnila je kako ova organizacija već duže vrijeme pokušava pomoći žrtvama ratnih zločina koje se suočavaju s problemom izvršenja sudskih odluka, prema kojima su dužni nadoknaditi troškove zastupanja javnim pravobraniteljima, izuzimajući činjenicu da je većina preživjelih u nezahvalnoj imovinskoj situaciji.

''Ova inicijativa je samo prvi korak i pokušaj rješavanja problema kroz izmjene zakona za žrtve kojima slijede takvi postupci. Nadamo se da će nadležne državne i entitetske institucije postupiti po preporuci Zastupničkog doma Parlamenta BiH i u narednom periodu započeti s radom na ovom problemu”, rekla je Tiro.

Mirjana Marinković-Lepić, zastupnica Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, naglasila je kako su žrtve ratnih zločina, i žrtve postojećih zakonskih propisa koji im onemogućavaju pravičnu naknadu i koji ih dovode do ''prosjačkog štapa'' zbog visine naknade u slučaju gubljenja spora, jer se naknada pravobraniteljima obračunava po odvjetničkoj tarifi, iako su pravobraniteljstva proračunski korisnici.

''Ova dvostruka nepravda je bila moj osnovni motiv za podnošenje zastupničke inicijative i nadam se da će sve razine vlasti imati sluha i po hitnom postupku usvojiti izmjene zakonskih propisa o parničnom postupku. Žrtvama su dovoljne ratne traume, ne treba ih biti i u miru'', kazala je Marinković-Lepić.

Ranjiva kategorija

Iz TRIAL Internationala pojašnjavaju da je riječ je o dugogodišnjem problemu preživjelih žrtava ratnih zločina koje su pred bosanskohercegovačkim sudovima podnosile tužbene zahtjeve protiv entiteta kako bi ostvarile pravo na naknadu nematerijalne štete, ali i ostalih građana koji prolaze kroz parnični postupak.

Zbog primjene zastarnih rokova, kako navodi TRIAL International, zahtjevi ovih osoba su mahom odbijani prateći stav Ustavnog suda BiH iz 2014. godine, te su okončanjem takvih postupaka primorani plaćati visoke troškove zastupanja javnih pravobranitelja entiteta. Prema tadašnjoj odluci Ustavnog suda, na tužbene zahtjeve za naknadu štete u parničnim postupcima usmjerenim protiv entiteta i države primjenjuju se zastarni rokovi od tri do pet godina iz Zakona o obligacionim odnosima, te se ovakvi tužbeni zahtjevi odbijaju pred domaćim sudovima, zbog čega je žrtva, s obzirom i na činjenicu neprovodivosti presude iz krivičnog postupka, ostala bez efektivnog pravnog lijeka za ostvarivanje naknade štete.

Preživjele žrtve ratnih zločina, kao posebno ranjiva kategorija – priopćeno je iz TRIAL Internationala – u pokušaju traženja pravde, prethodnom praksom su bile “kažnjavane” plaćanjem naknada koje u nekim slučajevima dosežu i do nekoliko tisuća konvertibilnih maraka (KM).

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala da je nekoliko stotina logoraša u BiH, na osnovu sudskih odluka, primorano platiti od 2.000 do 10.000 KM zbog podnošenja tužbi za naknadu nematerijalne štete za boravak u logorima, ili im se oduzima imovina, koja je ionako minimalna.

Žrtve ratnog seksualnog nasilja često se, nakon pravosnažnih osuđujućih presuda izrečenih optuženima, sa svojim zahtjevom za naknadu štete upućuju na parnični postupak u kojem se susreću s nizom problema – od naknade troškova do otkrivanja identiteta i ponovnog preživljavanja traume.

Do sada je pred Državnim sudom procesuirano više desetina predmeta silovanja. Praksa Suda BiH u posljednje vrijeme je da, uz sankciju, odredi i novčanu odštetu koju osuđeni mora isplatiti žrtvi silovanja. BIRN BiH je ranije pisao kako je po prvi put dobrovoljno isplaćena odšteta žrtvi silovanja.

Jusuf Omerović, predsjednik Udruženja logoraša ''Omer Filipović'' iz Ključa, za BIRN BiH je rekao da su logoraši iz ovog grada, ali, vjeruje, i iz ostatka države, veoma sretni što je “prošla ova inicijativa”, te da smatra kako su Ključani tome dijelom doprinijeli jer su “lobirali kod zastupnika u državnom parlamentu da se ta inicijativa pokrene”.

''Mi se nadamo i očekujemo da ta inicijativa ide dalje i da vrlo brzo dođemo u situaciju da logoraši izbjegnu jednu veliku neprijatnost koju doživljavaju zato što naši sudovi dosuđuju sudske troškove, odnosno troškove Pravobraniteljstva Republike Srpske u enormno visokim iznosima, koje mi, logoraši, ne možemo nikako podnijeti'', kazao je on.

Omerović je pojasnio da su ti sudski troškovi nastali kao rezultati tužbi logoraša protiv RS-a za nadoknadu nematerijalne štete.

''Umjesto da dobijemo kakvu-takvu satisfakciju za patnje kroz koje smo kao logoraši prošli, za uništenje našeg zdravlja, naših dijelova tijela, mi dobijamo obavezu da platimo sudske troškove u iznosima 2.000, 3.000 KM i tako dalje'', naglasio je Omerović.