''Vlasti moraju pripremiti poseban program podrške medijima''

Pandemija koronavirusa je kao rijetko kada pokazala koliko nam je važno profesionalno i objektivno novinarstvo, ali država nije učinila gotovo ništa kako bi medijima osigurala podršku, posebno u finansijskom smislu, istaknuto je na današnjoj javnoj diskusiji o posljedicama COVID-19 na medije i novinarstvo u BiH, te opstanku slobodnog novinarstva u interesu građana.

Predsjednik Udruženja BH novinari Marko Divković kazao je da se država tijekom pandemije krajnje inertno ponijela prema medijima, od kojih su mnogi došli na rub opstanka.

''Osim izostanka ekonomske podrške, država nije pokazala iole ozbiljniji interes da medijskim kućama pomogne na bilo koji drugi način. Sve je teže novinarima raditi na terenu, sve im je teže doći do podataka i moraju biti veoma oprezni kada je riječ o izvorima informacija, jer su mnogi spremni na manipulacije'', kazao je Divković.

Predsjednik Asocijacije elektronskih medija u BiH Elvir Švrakić naglasio je da je veliki broj novinara i medijskih radnika obolio tijekom pandemije.

''Samo na Hayat TV 37 posto zaposlenih je imalo COVID. Mi smo se u Asocijaciji od početka angažirali da se nadležne institucije uključe u rad medija na način da subvencioniraju rad onih koji nisu mogli ostvariti prihode. RAK je umanjio svoju taksu za oko 50 posto i na taj način smo dobili jednu vrstu olakšanja. Međutim, ostali apsolutno nisu reagirali'', kaže Švrakić.

Govoreći o tome kako je pandemija utjecala na oglašivačku industriju, direktor agencije ''Fabrika'' Senad Zaimović kazao je da je pandemija samo dodatak na krizu u medijima koja je već postojala.

''Sigurno je da je većini medija prihod pao između 30 i 50 posto, a ako uzmemo u obzir da su i ranije poslovali na granici opstanka, situacija je i više nego dramatična. Sumnjam da će država nešto poduzeti, posebno kada je riječ o nezavisnim medijima koji njima ne odgovaraju'', rekao je Zaimović.

Pročitajte još

Rast postupaka protiv novinara ograničava medijske slobode

Vildana Selimbegović, predsjednica Skupštine Vijeća za tisak i online medije u BiH i direktorica Oslobođenja, kazala je da se Vijeće za tisak obraćalo nadležnim institucijama za podršku medijima, ali bez rezultata.

''Od početka pandemije Oslobođenje je moralo smanjiti broj uposlenika, smanjiti broj strana i preći na ono što zovemo vikend-izdanje, jer su i distributeri znatno smanjili svoje aktivnosti. Pandemija se koristi kao izgovor za ugrožavanje medijskih sloboda i to je evidentno. Mislim da nikad kao u ovoj godini nije bila jasnija selekcija medija na one ''odabrane'' i ostale kada je u pitanju pristup informacijama. Novinarska pitanja se pokušavaju u potpunosti istisnuti iz medijskog prostora i došli smo do toga da se pitanje novinara doživljava kao uvreda, što je jedan potpuni apsurd'', naglasila je Selimbegović.

Ona je dodala da je rad od kuće mnogim novinarima dodatno zakomplicirao stvari, ali i da je jedini način za opstanak slobodnog novinarstva povratak profesionalnim standardima i bavljenje onim temama koje zaista mogu inicirati promjene u društvu.

Ranko Petrušić, direktor portala Banjaluka.com, kaže da je pandemija na komercijalne medije posebno negativno utjecala u financijskom smislu.

''U ožujku smo imali nula maraka prihoda. Morali smo se ''u hodu'' preorijentirati i početi raditi neke druge stvari, koje nisu isključivo vezane za novinarstvo, kako bismo opstali'', rekao je Petrušić te dodao da su se novinari tijekom pandemije suočili sa poplavom neprovjerenih informacija iz različitih izvora, što im je predstavljalo dodatni izazov.

Aldijana Purić, glavna i odgovorna urednica Radija Velika Kladuša, rekla je da je ovaj javni medij do kraja godine očekuje pad prihoda od najmanje 30 posto te da im do sada nisu isplaćena predviđena proračunska sredstva.

''Već na početku pandemije mediji su ostali bez brojnih oglašivača i za očekivati je da će se posljedica toga osjećati još dugo. Već sada se najavljuju smanjenja planiranih proračuna, tako da ćemo se sigurno i u narednih nekoliko godina boriti sa ekonomskim posljedicama. Javnim serivisima je puno lakše jer ipak ostvaruju dio prihoda od RTV takse, iako je i tu došlo do smanjenja prihoda.

Međutim, svi se moramo prilagoditi situaciji'', kaže Adnan Bilal, direktor marketinga Federalne televizije (FTV).

Selma Dandić iz mostarskog Dnevnog lista navela je da je ovaj medij zabilježio pad pdihoda od čak 80 posto.

''Pandemija je bila prilika da se politički podobni mediji istaknu, a da se oni nezavisni ugase. Korona-zakon uopće nije bio prilagođen medijima i mi nismo mogli aplicirati za ta sredstva'', rekla je Dandić.

Adnan Osmanagić, direktor RSG radija iz Sarajeva, rekao je da je ovaj medij također pretrpio drastičan pad prihoda, u jednom periodu čak i od 70 posto.

''Financije su zapravo i garant profesionalnog i nezavisnog djelovanja medija, tako da je ova pandemija donijela i drastičan utjecaj raznih političkih i drugih organizacija na medije'', smatra Osmanagić.

Sudionici diskusije složili su se da se u što skorije vrijeme uputi zahtjev Vijeću ministara BiH i entitetskim vladama sa prijedlogom mjera za oporavak medija od ekonomske krize. Predloženo je da se napravi medijska koalicija na razini BiH koja će zajedno kreirati najvažnije ciljeve za zagovaranje interesa svih predstavnika medijske zajednice. Javnoj diskusiji prisustvovali su i predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Komisije za informiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji su iskazali spremnost da zaključke sa današnjeg sastanka proslijede nadležnim institucijama na svim razinama kako bi se u narednom periodu napravio poseban program, odnosno fond za podršku bh. medijima.

Javna diskusija organizovana je u okviru projekta ''Slobodni mediji, za slobodno društvo'' koji implementiraju Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija, uz podršku Europske unije.