Ulja i masti u Hrvatskoj skuplje su nego u Luxembourgu, Francuskoj, Danskoj, Austriji
Poskupljenje hrane nesumnjivo je obilježilo godinu na izmaku, pa i onu prethodnu. Gleda li se rast cijena hrane u državama članicama Europske unije od 2015., indeks je najveći u Mađarskoj, potom Bugarskoj i Slovačkoj, a slijede Njemačka i Hrvatska. Podaci su to Eurostata. Velika je razlika u cijenama između država članica, prenosi Večernji.hr.
"Primjerice, ulja i masti u Hrvatskoj skuplji su nego u Luxembourgu, Francuskoj, Danskoj, Austriji. U kategoriji voće, povrće, krumpir i meso. Što se tiče ostale hrane, opet smo skuplji od Luxembourga, Švedske, Francuske ili Njemačke. Kruh je skuplji u RH nego u Njemačkoj", analizira hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, u čijem je fokusu rada, poznato je, i kvaliteta hrane na tržištu EU, pa tako i RH.
Građani kupuju jeftiniju hranu
"Više od polovice građana kupuje jeftinu hranu, alternativne proizvode i brendove, dok trećina građana kupuje manje hrane", upozorava Biljana Borzan, piše N1.
Utjecaj cijena na kupovne navike građana u EU reflektira se tako što više od polovice građana kupuje proizvode koji su u tom trenutku na akciji. Smatra se kako je u Nizozemskoj na akcijama 70 posto nezdrave hrane, dok je u Belgiji tek jedan od 10 proizvoda na akciji zdrav, navodi Borzan. Približno 40 posto građana EU kupuje manje mesa i ribe. Gotovo polovica građana vjeruje kako su proizvođači i trgovci napuhali cijene da bi ostvarili profit.
Trend smanjenja pakiranja proizvoda
Neprofitna organizacija Oxfam navodi kako je 18 najvećih korporacija koje proizvode hranu i piće ostvarilo 14 milijardi dolara neočekivane dobiti i u 2021. i u 2022. godini. Sve je zastupljeniji trend smanjenja pakiranja proizvoda, prepoznat kao “shrinkflation”.
"U Njemačkoj je jedan margarin proglašen prijevarom godine jer je pakiranje s 500 grama spalo na 400 grama. Tako je zapravo poskupio za 25 posto. U Francuskoj je jedan trgovački lanac počeo označavati takve proizvode narančastom bojom", zaključuje Borzan.
