Ulagači kažu da će zabrana malih elektrana oštetiti građane

''Nadamo se da građani Federacije BiH neće nasjesti na jeftino medijsko spinovanje javnosti od strane kojekakvih NVO, koje ciljanim djelovanjem putem plaćenih članaka pokušavaju plasirati laži o malim hidroelektranama u Federaciji BiH, i na taj način nepovratno oštetiti Federaciju BiH i njene građane za stotine milijuna konvertibilnih maraka, a sve radi osobnih interesa pojedinaca iz par eko udruženja'', navodi se u reagiranju Udruženja proizvođača energija iz obnovljivih resursa - APEOR BiH.

U priopćenju za javnost se navodi kako žele istaknuti da Udruženje APEOR ''podržava i zastupa vladavinu zakona a ne populističko iznošenje laži i širenja dezinformacija među građanima Federacije BiH''.

Kažu i kako se provodi kontinuirana medijska kampanje usmjerena protiv izgradnje i korištenja malih hidroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine, te da je ona ''praćena enormnom količinom neistina od strane pojedinih NVO'' te da je ''činjenično stanje drugačije od onoga što se predstavlja u javnosti''.

Pročitajte još

Kako je tekla borba za Bunu - Nemoralne ponude, 'gubljenje papira'...

''Sve do sada izgrađene male hidroelektrane na teritoriji Federacije BiH, su izgrađene u skladu s pozitivnim zakonskim propisima koji su na snazi u Federaciji BiH a koji su u skladu s EU zakonodavstvom iz ove oblasti. Rad do sada izgrađenih malih hidroelektrana na teritoriji Federacije BiH strogo je zakonski uređen i kontroliran od strane nadležnih institucija'', navodi se u priopćenju i dodaje kako se male hidroelektrane grade na DBOT principu što podrazumijeva da su vlasnici koncesija dužni nakon isteka koncesijskog perioda, postrojenja u funkcionalnom stanju predati davatelju koncesije na korištenje i upravljanje bez financijske naknade.

Ističu kako su kapaciteti za iskorištavanja malih hidroelektrana u razvijenim zemljama EU iskorišteni više od 90%, što je, kako tvrde, ''dovoljan podatak da su male hidroelektrane ekonomski isplative i ekološki prihvatljive''.

''Samo u Austriji trenutno u pogonu ima preko 4.000 izgrađenih malih hidroelektrana. U 2019. godini u EU i svijetu je izgrađeno dodatnih 15,6 GW kapaciteta u hidropotencijalu, te na kraju 2019. godine ukupni instalirani kapacitet u hidroelektranama iznosi 1.308 GW (10%-15% se odnosi na male hidroelektrane). Ne postoji država u EU i svijetu koja ima zakon kojim se zabranjuje gradnja i korištenje malih hidroelektrana, pa se nadamo da Federacija BiH neće postati prva koja je tako nešto uradila (i ako će ovakav potez odgovornih, građane koštati preko 500 mil. Eura)'', navodi se.

Dodaje se kako su kapaciteti za iskorištavanje hidropotencijala u malim hidroelektranama u Federaciji BiH iskorišteni oko 10%-15% te da se prosječni period povrata investicija u male hidroelektrane izgrađene na teritoriji Federacije BiH kreće između 10 i 15 godina.

''Za poticanje proizvodnje električne energije iz malih hidroelektrana u prosjeku se izdvoji 0,01-0,015 KM/kWh, dok se za ostale vidove iskorištavanja obnovljivih izvora energije podsticaji kreću od 0,04-0,8 KM/kWh, točni podaci se mogu dobiti od nadležnih institucija. Na godišnjem nivou u Federaciji BiH se za poticaje malim hidroelektranama izdvoji do 4 mil. KM, dok se za ostale vidove iskorištavanja obnovljivih izvora energije izdvoji između 10 i 12 mil. KM, točni podaci se mogu dobiti od nadležnih institucija. Ne postoji mogućnost isušivanja rijeka uslijed izgradnje malih hidroelektrana i svaka daljnja rasprava o ovome je nepotrebna'', navodi se u priopćenju i dodaje kako je do sada u Federaciji BiH u izgradnju malih hidroelektrana investirano preko 200 milijuna KM.