U Njemačkoj najtraženiji elektro i vodoinstalateri

Njemačke zanatske tvrtke suočavaju se sa značajnim nedostatkom radnika. Najtraženiji su elektro i vodoinstalateri, kao i zanatlije u automobilskoj i mesnoj industriji.

Lisa Risch iz okruga Rhön-Grabfeld u Donjoj Franačkoj je tijekom izgradnje kuće morala obaviti bezbrojne telefonske pozive i suočiti se s dugim čekanjem. I sve usprkos činjenici da je već godinu dana unaprijed započela planiranje i koordinaciju termina s različitim zanatskim firmama. "Ponekad smo morali čekati duže jer su sve firme koje smo kontaktirali imali već zakazane termine i nisu imale dovoljan broj radnika da bi nam mogle pomoći. Neke građevinske zahvate smo zbog toga morali sami obaviti, a potom je izgradnja krenula malo brže", kaže ona.

„Radnici su najvažniji kapital"

Obitelj Risch nije sama na krov svoje kuće mogla instalirati solarni sustav za proizvodnju električne energije. Zbog toga je angažirala tvrtku BSH-Energie iz Bad Königshofena, koja se, usprkos činjenici da ima 150 zaposlenih suradnika, zbog velike potražnje, suočava sa stalnom trkom s vremenom kako bi ispoštovala ugovorene poslove: "Naravno, trudimo se ispoštovati sve ugovorene termine, ali i da naši uposlenici dobiju obećano slobodno vrijeme", kaže generalni direktor Christian Grünberg. "To je jedan od razloga zbog kojih tu i tamo moramo odbijati mušterije, jer su naši zaposleni najvažniji kapital i ne možemo ih izrabljivati sedam dana u tjednu", ističe on.

Grünbergova tvrtka spada u poduzeća koja su, prema aktualnoj studiji Kompeticijskog centra za osiguranje kvalificiranih radnika malim i srednjim poduzećima (KOFA), posebno pogođene nedostatkom radnika. To je prije svega evidentno u domeni zanatskih zanimanja u proizvodnji i građevinarstvu. Od 26 zanatskih zanimanja u kojima posebno nedostaje kvalificiranih radnika, 17 je iz ovih branši.

Tu spadaju, na primjer, građevinske elektroinstalacije, vodoinstalacije, grijanje, klimatizacija i tehnologija. Ali kvalificirano osoblje se također očajnički traži u sektoru plasmana mesnih proizvoda.

Velike regionalne razlike

Sjedište tvrtke BSH-Energie u Donjoj Franačkoj smješteno je u jednoj od regija u Njemačkoj koje su najviše pogođene nedostatkom kvalificiranih radnika. Jer, prema studiji KOFA-e, posebno je na jugu i jugozapadu Njemačke evidentan nedostatak osoblja. U biti je nedostatak kvalificiranih zanatlija problem prisutan na cijeloj teritoriji zemlje, ali je posebno izražen u Baden-Württembergu i Bavarskoj. Primjerice, njemačka Agencija za zapošljavanje u Ansbach-Weißenburgu, Schweinfurtu i Würzburgu, usprkos padu konjunkture i pandemije u 2020. godini, među nezaposlenim nije uspjela naći odgovarajuće kvalificirane radnike za više od 70 posto nepopunjenih radnih mjesta. Manje pogođena su gradska područja Sjeverne Rajne-Vestfalije, poput Kölna i Rurske oblasti.

Da bi se otklonio nedostatak kvalificiranih radnika u zanatskim zanimanjima potreban je podmladak. No, usprkos postojanju brojnih školskih ustanova širom Njemačke, relativno mali broj učenika se odlučuje za zanatsko obrazovanje. „Potrebno nam je puno mladih za stručnu obuku u raznim zanatima", kaže Franz Xaver Peteranderl, predsjednik Bavarske zanatske komore. "U Bavarskoj broj učenika u zanatskim strukama opada za oko pet posto godišnje; u cijeloj zemlji je taj negativni trend djelomice je još izraženiji." Tako je tijekom 2020. godine u cijeloj Njemačkoj sklopljeno ukupno 129.459 novih ugovora za stručnu obuku u pretežno zanatskim branšama, što je u odnosu prethodnu godinu manje za oko 10.000. To znači da se u cijeloj zemlji bilježi pad broja popunjenih mjesta za stručno usavršavanje u zanatima i to za oko sedam posto.

Mladi radije studiraju

Prema mišljenju predsjednika Zanatske komore, uzrok neprivlačnosti zanatskog zanimanja je nedostatak informacija o mogućnostima koje nudi bavljenje zanatom. "Ovdje se obučene zanatlije mogu razvijati i zauzeti čak rukovodeće pozicije. Mnogi mladi ljudi imaju pogrešne predodžbe o mogućnostima zarade zanatlija", kaže Peteranderl. Mladi se nakon završenog školovanja radije odlučuju za studiranje nego za stručno usavršavanje u nekom zanatu. „Ustanovili smo da oko 30 posto mladih koji se odluče za studiranje napuste sveučilište bez diplome. Te mlade ljude želimo vidjeti među zanatlijama."

Doći do tih mladih ljudi, cilj je koji je sebi postavio i izvršni direktor firme „BSH-Energie" Grünberg: "Ne može se reći da su tiskani mediji mrtvi, ali 90 posto prijava za posao primamo putem društvenih mreža." Njegova kompanija trenutno je uspjela obučiti ukupno šest novih uposlenika - i nada se da će u budućnosti moći smanjiti vlastiti nedostatak kvalificiranih radnika, prenosi DW.