U BiH se i dalje najviše štedi u nekretninama

U dobrim, starim vremenima Hercegovina je imala toliko kvalitetnih građevinskih radnika da je mogla podići zemlju iz pepela, a i podizali su ti radnici ratom razorene hrvatske i bh. općine i gradove, piše Večernji list BiH.

Nažalost, današnji broj radnika daleko je od onih vremena. Mnogi su otišli van graditi njemačke kuće, a mladi su ostali čuditi se zašto su cijene građevinskih radova i radnika tako visoke iako se oni sami ne bi prihvatili takvog posla. Kuće i zgrade rade radnici od 50 i više godina, prekaljeni profesionalci. I praktički, svi su ovih dana na bauštelama diljem Hercegovine, ali i Bosne. 

''Posla ima napretek. Međutim, ljudstva nedostaje'', priča za Večernji jedan građevinski poduzetnik, svjestan težine situacije, piše Hina.

Dijaspora (još) kupuje

A uz nedostatak ljudstva, koji je stalan, rast cijena u građevinskom sektoru je i globalne prirode. Građevinski materijal rekordno je skup. Teško je pronaći lokalnu zajednicu u BiH u kojoj bi stan u novogradnji od stotinjak kvadrata bio ispod 200 tisuća maraka. 

''Dijaspora, uglavnom. To je onaj oblik štednje koji redovito spominjemo. Ljudima je ulaganje u kuću ili stan jedan od najsigurnijih oblika štednje. Vama će ta nekretnina vrijediti uvijek. Cijena može varirati, ali imate nešto opipljivo, nešto u čemu možete živjeti, možete je iznajmljivati, a možete jednostavno samo održavati i čekati bolje dane'', ispričao je.

A cijene nekretnina glavna su tema i u europskim i svjetskim okvirima. Agenti za nekretnine konstantno izlaze u medije i govore kako je sada najbolje vrijeme za kupnju jer će cijene još rasti, međutim, oni koji prate međunarodne krugove, znaju da je pad cijena nekretnina na svjetskom tržištu već počeo, a da kupci iz BiH to očekuju i ovdje.

Europska središnja banka (ESB) objavila je i izvješće u kojem upozorava da bi cijene stambenih prostora u eurozoni mogle kaotično pasti. Da, koristili su tu riječ, naglašavajući da budući stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima. ESB je najoštrije podigao kamatne stope unatrag nekoliko desetljeća, a posljedice toga počinju se osjećati na tržištu nekretnina. - Rast kamatnih stopa označava početak novog razdoblja - ere skupljeg novca.

Pad cijena nekretnina mogao bi biti kaotičan

Zahtijevani povrati i diskontne stope rastu, dok cijene imovine proporcionalno padaju. Kombinacija visokih cijena (rezultat prethodnog razdoblja) i većih troškova financiranja čini nekretnine manje dostupnima, što dovodi do pada potražnje. Smanjenje potražnje rezultira korekcijom cijena - piše poslovni.hr. U izvješću ESB-a stoji i da je to tržište doživjelo procvat tijekom desetljeća dostupnih i nepovoljnih kredita.

''Gledajući u budućnost, pad cijena nekretnina mogao bi postati kaotičan jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima. Na zapadnim, razvijenim tržištima korekcija cijena stambenih i komercijalnih nekretnina već je uzela zamah. Zdravija tržišta imaju elastične cijene i relativno brzo se prilagođavaju ekonomskim ciklusima, umjesto da tržište ostane "zamrznuto" ili s vrlo malim volumenima jer prodavatelji ne žele prihvatiti niže cijene, a kupci ih nisu spremni plaćati zbog makroekonomske klime i negativnih očekivanja'', navodi se u izvješću.

BiH, kada se podižu cijene, prati Europu, no s pojeftinjenjima to nije slučaj. Međutim, u ovom slučaju će morati jer bi kapital investitora doslovno mogao biti zabetoniran ako građani ne budu imali novca, a veliki igrači odluče ne kupovati preskupe nekretnine, već čekati bolje dane.

Utjeha investitorima može biti da ova zemlja tradicionalno zaštitu od inflacije traži u nekretninama pa će onaj tko ima veći kapital, za razliku od stranaca, radije uzeti nekretninu nego novac uložiti u dionice, zlato, umjetnine, nove poslove..., ali nije isključeno da će se trend i u BiH mijenjati.

Zaštita imovine

Trenutačni podaci, do kojih je istraživanjem došla švicarska investicijska banka UBS, pokazuju da imućni pojedinci (230 obiteljskih ureda obuhvaćeno istraživanjem) sve više ulažu u obveznice, i to one visokokvalitetne, radi potencijalne zaštite imovine, prihoda i povećanja kapitala, a smanjuju izdvajanja za nekretnine te će nastaviti to činiti u godinama koje slijede. Poruka bi to mogla biti i investitorima u BiH. Na tržištu se događa svašta, svjetska kriza je aktualna i zato treba djelovati kvalitetno i pravodobno.