U BiH duplo manje investicija nego kod susjeda

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini imala ukupno 408,9 milijuna eura direktnih stranih investicija, rečeno je "Nezavisnim" u Agenciji za promociju stranih ulaganja (FIPA).

Prema podacima koje su upravo prikupili, u prvih devet mjeseci 2018. godine najveća direktna strana ulaganja su došla iz Švicarske, u visini od 54,4 milijuna maraka. Iza te zemlje su investicije iz Austrije u visini od 47,2 milijuna maraka, Turske 36,1 milijun, Velike Britanije 22,6 milijuna, Ujedinjenih Arapskih Emirata 15,1 milijun, te po 10 milijuna maraka direktnih investicija iz Rusije i Kuvajta. Iz podataka koje smo dobili nije jasno koliko je investicija došlo iz ofšor zona. Takođe, FIPA ne raspolaže podacima o direktnim stranim investicijama razvrstanim po entitetima, piše Nezavisne novine.

Kako bismo uporedili razinu  direktnih stranih investicija sa susjedima, na stranicama agencija za promociju stranih ulaganja Srbije i Hrvatske našli smo podatke za 2017. godinu. U obje zemlje su direktne strane investicije u 2017. godini bile značajno veće nego u BiH. Naime, prema podacima Centralne banke Hrvatske, u 2017. godini bilo je više od milijardu eura, dok je do srpnju prošle godine taj nivo iznosio gotovo 850 milijun evua.

U Srbiji je, prema podacima Razvojne agencije Srbije, u 2017. godini zabilježeno ukupno milijardu eura stranih investicija. Najviše pojedinačnih projekata, prema njihovim podacima, dolazi iz Velike Britanije, a slijede Njemačka, Francuska, Nizozemska, Rusija, Španjolska i Turska. Prema podacima za Srbiju, više od 70 posto svih investicija dolazi iz zemalja EU. U Razvojnoj agenciji Srbije, čak, tvrde da je zahvaljujući stranim investicijama u zemlji direktno zaposleno oko 320.000 ljudi.

Zoran Pavlović, ekonomist iz Banja Luke, kaže da ga uopće ne čudi što su investicije u Srbiju, Hrvatsku i druge okolne zemlje višestruko veće nego u BiH. Kao prvi razlog za takvu situaciju on vidi u činjenici da politički lideri stalnim svađama kreiraju političku nestabilnost, što plaši potencijalne investitore, koji se onda, kako ističe, odlučuju investirati u okolne zemlje poput Srbije.

"Političari se bave scenskim nastupima i pokušavaju za sebe izboriti bolju poziciju ne shvatajući da time čine izuzetnu štetu vlastitoj zemlji, jer nema stranih investicija", kaže Pavlović.

Kao drugi problem on vidi u činjenici da ne postoji ekspertska pomoć investitorima koji su se odlučili da investiraju. Kako ističe, iskustvo pojedinih općina pokazuje da često investitori nemaju nikakvu pomoć kako funkcioniraju procedure, poput dobijanja građevinske dozvole, kako funkcionira porezni sistem i drugi elementi koji su važni za poslovanje.

"Mogu vam navesti pozitivan primjer općine Lopare, koja je mnogo učinila da dovede investitore iz dijaspore. Ovaj primjer pokazuje da je za privlačenje investitora bitno da općine imaju sluha, da se ne čeka ministarstvo već da sami pokrenu stvari", kaže Pavlović.

Pavlović ukazuje na to da se tri četvrtine poreza na isplaćenu platu uplaćuje u trezor, a da samo jedna četvrtina ostaje općini, što, kako kaže, demotivira općine da se više angažiraju na dovođenju investitora.

"Sada općine dobijaju samo jednu četvrtinu. Kad bismo to okrenuli načelnici bi se polomili da dovedu što više investitora, jer bi dobili značajan prihod, koji je malen za trezor, ali značajan za te lokalne zajednice", rekao je Pavlović.