Tunel Hranjen - Austrija, upomoć!

Vlada FBiH je usvojila informaciju JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar koja se odnosi na implementaciju projekta izgradnja brze ceste Prača - Goražde, dionica tunel Hranjen, a koju je zatražila zaključkom sa sjednice održane 19.8.2021. godine.

Vlada FBiH danas je naložila Autocestama FBiH, kao implementatoru projekta izgradnje tunela Hranjen, da poduzme sve potrebne aktivnosti s ciljem obračuna ugovorenih, a neizvršenih obveza izvođača radova prema važećem potpisanom ugovoru za radove od 22.9.2018. godine.

Kako je priopćeno nakon sjednice Vlade koja je održana u Mostaru, Autocestama je naloženo i da pripreme prijedlog načina nastavka realizacije projekta izgradnja tunela Hranjen, tako da nakon završetka valjanosti trenutnog ugovora za radove može biti nastavljena implementacijom ovog projekta.

Također, Vlada je naložila Autocestama FBiH da detaljno prate rad Ekspertnog vijeća čiji zadatak je utvrđivanje činjeničnog stanja na realizaciji ovog projekta.

V.d. direktora JP "Autoceste" Federacije BiH Elmedin Voloder kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Mostaru kako izgradnja tunela Hranjen neće stati već će se radovi nastaviti u skladu s raspoloživim proračunom.

Pojasnio je kako postoje otežavajuće okolnosti u realizaciji tog projekta, ali da će se angažirati stručnjaci iz Austrije koji imaju više iskustva od domaćih stručnjaka, a sve u cilju da se završi izgradanja tunela.

''Ono što je bitno napomenuti za tunel Hranjen je to da on nije ugovoren u kompletnom iznosu, a tada je procijenjeni proračun bio oko 250 milijuna maraka, zato što se znalo da je to skup projekt. Vlada je tada odlučila da se uradi dio projekta koji podrazumijeva da se probije cijev i da se uradi primarna podgrada, a nastavak aktivnosti na ostalim dijelovima koji se tiču kolničke konstrukcije, asfalta, izolacije, rasvjete, video nadzora i svega ostaloga je zamišljen u slijedećim fazama'', kazao je Voloder.

On je pojasnio da se Vlada FBiH, po preporuci Autocesta Federacije BiH, u želji da se što prije realizira taj projekte, odlučila za primjenu tzv. modela ugovaranja putem žutog vidika, što podrazumijeva da ne postoji projekt niti istražni radovi na osnovu kojeg se izvode radovi, ističući kako je to bilo dosta otežavajuće za realizaciju ugovora, jer inženjeri koji su radili na projektu nisu imali dovoljno iskustva.

''Došlo se do toga da se izgradilo oko 37 posto dužine tunela, a većina sredstava je potrošena. Ipak, ima još sredstava i radovi se izvode, ali u slabijem intenzitetu'', dodao je Voloder.

Po njegovim riječima, geološki uvjeti složeniji su od onih očekivanih što je izravno utjecalo na cijenu izgradnje tunela.

''Za nastavak rada predložit će se Vladi da se osigura po zakonu o javnim nabavkama onoliko koliko se može, a to je 20 posto na ugovorenu vrijednost kako radovi ne bi stali. Od sadašnjih dva kilometra koliko je probijeno od ukupne dužine još 1,3 do 1,5 kilometar tunela bit će probijeno s primarnom podgradom, a za ostatak ukupnog projekta trebat će vremena i novca'', poručio je Voloder.