Troškove "kućnog ureda" i režija treba pokriti tvrtka

Nakon proljeća i potpune karantene zbog koronavirusa, kada je dvije trećine građana radilo od kuće, preko ljeta je na daljinu radila trećina zaposlenih, a smeta ih što troškove "kućnog ureda" i režija snose sami umjesto da ih pokriva tvrtka, pokazuje istraživanje portala MojPosao.

Nakon proljeća i potpune karantene, preko ljeta je iz udobnosti vlastitog doma radila trećina zaposlenih (32 posto), pokazuje istraživanje portala MojPosao na 1100 ispitanika. Preostali dio radnika (68 posto) za to je vrijeme radio isključivo u prostorima tvrtke.

Među zaposlenima koji bi mogli raditi od kuće (posao im to dozvoljava), ali trenutno rade iz ureda, baš kao i u proljeće, većina bi htjela raditi od kuće (71 posto).

Dvije trećine radnika koji barem povremeno rade na daljinu kod kuće ima radni stol, odnosno osnovne uvjete za rad.

S druge strane, svaka četvrta osoba je u nedostatku boljeg rješenja posao odrađivala radeći za kuhinjskim stolom, dok je 13 posto ispitanika radilo gdje su stigli, odnosno nisu imali fiksno radno mjesto, pa su posao odrađivali na kauču, krevetu ili čak na podu. Manji dio ispitanika (4 posto) "uselio" se u dječju sobu, za njihov radni stol, javlja HINA.

Kako je sve manje izgledno da će se svi zaposlenici vraćati u urede, trećina zaposlenih (31 posto) razmišlja o kupnji radnog stola i stolca za 'kućni ured', dok ih je petina (20 posto) tu kupovinu već obavila. Polovica (49 posto) ispitanika odlučila se snalaziti kao i do sada.

Radnici koji su već kupili poslovni namještaj to su uglavnom financirali iz vlastitog džepa (77 posto), svaki deseti zaposleni (11 posto) je dobio djelomičnu subvenciju od poslodavca, a podjednak broj ljudi (12 posto) kaže da im je poslodavac u potpunosti financirao opremanje doma poslovnim namještajem.

Kao i kod kupnje namještaja, troškove režija zbog rada na daljinu većinom (83 posto) snose sami zaposlenici, dok je u 17 posto slučajeva taj trošak podmirila tvrtka. Ispitanici smatraju kako bi troškove trebala pokriti tvrtka, ali i država kroz neoporeziva davanja poslodavaca.

Ispitanici trenutni Zakon o radu ocjenjuju neprikladnim za ovu situaciju, tvrdeći da je jednostavno zastario i da bi ga trebalo mijenjati (87 posto), dok 13 posto ljudi misli kako je ovo izvanredna situacija i zbog toga ne treba mijenjati zakon.