Sve manje prostora za ravnotežu: Na jednog umirovljenika u FBiH tek 1,19 zaposlenih

Mirovinski sustav Federacije Bosne i Hercegovine nalazi se pod sve snažnijim demografskim i ekonomskim pritiskom. Broj umirovljenika raste, dok odnos zaposlenih i korisnika mirovina ostavlja sve manje prostora za dugoročnu stabilnost sustava.

Prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje za srpanj 2026. godine, u Federaciji BiH isplaćeno je ukupno 471.478 mirovina, dok je opći prosjek svih isplaćenih mirovina iznosio oko 753 KM.

Velike razlike među mirovinama

Najbrojniji su korisnici starosnih mirovina. Njih je u srpnju bilo 231.860, a prosječna starosna mirovina iznosila je oko 973 KM.

Obiteljske mirovine primalo je 102.440 korisnika, uz prosječan iznos od 741,91 KM, dok je 45.769 korisnika invalidskih mirovina u prosjeku primalo oko 733 KM.

Podaci pokazuju i velike razlike među pojedinim skupinama korisnika. Najveća skupina od 423.309 umirovljenika imala je prosječnu isplatu od 740,91 KM. Istodobno je 6.113 korisnika primalo prosječno samo 394,72 KM, dok je kod 3.277 korisnika prosječna mirovina iznosila 1.847 KM.

Za sedam mjeseci više od 6.000 novih umirovljenika

Posebno je značajna brzina kojom raste broj korisnika. Od prosinca 2025. do srpnja 2026. broj umirovljenika u FBiH povećan je za 6.346 osoba.

Iz Federalnog zavoda MIO/PIO navode kako broj umirovljenika raste po stopi od približno dva posto godišnje.

Problem je u samoj konstrukciji sustava. Mirovinski sustav FBiH temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti, odnosno doprinosi današnjih zaposlenih koriste se za financiranje mirovina sadašnjih umirovljenika.

A upravo odnos te dvije skupine pokazuje razmjere izazova.

546.481 zaposleni na 471.478 umirovljenika

Prema podacima Porezne uprave FBiH, krajem srpnja evidentiran je 546.481 zaposleni, dok je istodobno bilo 471.478 korisnika mirovina.

To znači da na jednog umirovljenika dolazi tek oko 1,19 zaposlenih.

Takav omjer daleko je od nekada poželjnog odnosa od tri zaposlena na jednog umirovljenika, ali i od omjera 2:1 koji bi sustavu pružao znatno više prostora za financiranje mirovina iz doprinosa.

Dodatnu sigurnost isplati mirovina donijelo je uvođenje trezorskog poslovanja 2020. godine. Time je proračun Federacije BiH postao jamac isplate – ako prihodi od doprinosa nisu dovoljni za sve obveze, nedostajući novac mora se osiguravati iz drugih proračunskih prihoda, piše Dnevni list.

Stanovništvo stari, mladih i radnika sve manje

Problem mirovinskog sustava tako nije samo financijski. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike upozorava na kombinaciju starenja stanovništva, niskog nataliteta i odlaska radno sposobnog stanovništva.

Upravo zbog toga pokrenuta je izrada Strategije demografskog oporavka FBiH, kojom bi se demografske mjere trebale snažnije povezati s tržištem rada.

S istim problemom suočavaju se brojne europske države, koje odgovor traže kroz podizanje dobi za odlazak u mirovinu, poticanje duljeg ostanka na tržištu rada te razvoj dodatne privatne mirovinske štednje.

FBiH je već napravila jedan korak omogućivši korisnicima starosne mirovine da ponovno zasnuju radni odnos i istodobno nastave primati mirovinu.

Mirovine ovise i o tome koliko će ljudi raditi

Brojke pokazuju da budućnost mirovinskog sustava više nije samo pitanje visine doprinosa ili odluka Zavoda MIO/PIO.

Uz gotovo izjednačen broj zaposlenih i umirovljenika, dugoročna održivost sustava sve više će ovisiti o broju radnih mjesta, visini plaća i doprinosa, zadržavanju radno sposobnog stanovništva te demografskim kretanjima.

Ako broj umirovljenika nastavi rasti brže od broja zaposlenih, sve veći dio tereta isplate mirovina morat će preuzimati federalni proračun.