Što smo prije pet godina mogli kupiti za 100 KM, a šta možemo danas?

Za 100 maraka prije pet godina mogli smo kupiti 45 kilograma kruha, a sada tek 28 kg. Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram kruha od pšeničnog brašna u listopadu 2024., posljednjem mjesecu za koji postoje podaci, koštao je 3,6 KM, dok je u listopadu 2019. cijena bila 2,2 marke.

"Nezavisne novine" analizirale su što se događalo s cijenama u posljednjih pet godina, odnosno koliko je tada vrijedilo, a koliko danas vrijedi 100 KM. Rezultati pokazuju da je poskupjelo gotovo sve što građani svakodnevno kupuju.

Povećana je i cijena bijelog brašna, s 1,1 na 1,4 KM, pa računica pokazuje da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kg, a sada 71 kg brašna.

Kilogram riže je sa 3 KM skočio na 4,7 KM, što znači da smo nekada za "stotku" mogli kupiti 33,3 kg, a sada oko 21 kilogram riže.

Cijene mesa podivljale

Divljanje cijena mesa najbolje pokazuje inflaciju koja je pogodila bh. građane. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, junetina bez kosti je sa 13,3 KM porasla na čak 20,7 KM. U praksi, nekada smo za 100 KM mogli kupiti 7,5 kg junetine, a sada oko 4,8 kg.

Slično je i sa svinjetinom s kostima – umjesto nekadašnjih 8,4, plaćamo je 11,4 KM, što znači da umjesto 11,9 kg, za 100 KM možemo kupiti 8,8 kg.

Identična je situacija i s piletinom, koja je sa 4,5 poskupjela na 6,7 KM, što znači da je, umjesto 22 kg, za 100 maraka možemo kupiti svega 15 kg.

Skočile cijene osnovnih namirnica

U nebo su otišle i cijene mlijeka, pa za litar u tetrapaku, umjesto 1,4, izdvajamo 2,3 KM.

Računica je jednostavna – prije pet godina smo za 100 KM mogli kupiti 71 litar mlijeka, a sada tek 43.

Sjećate li se kada je ulje koštalo manje od dvije marke? Statističari su zabilježili da je za litar u listopadu 2019. trebalo izdvojiti 1,9 KM, a pet godina kasnije 2,7 KM. Za iznos za koji smo nekad mogli kupiti skoro 53 litra ulja, sada možemo tek 37.

Kilogram šećera je sa 1,1 otišao na 1,8 KM, što znači da smo za 100 KM nekada mogli kupiti 91 kg, a sada 56 kg. Slično se dogodilo i sa soli – poskupjela je sa 0,8 na 1,3 KM. Dakle, umjesto 125, možemo kupiti 77 kg soli.

Mljevena kava je sa 13,1 poskupjela na 20,8 KM, koliko je kilogram koštao u listopadu 2024. Nekada smo, dakle, za 100 KM mogli kupiti 7,6 kg kave, a sada tek 4,8 kilograma.

Ako se uz kavu volite zasladiti čokoladom, vjerojatno pamtite kada je kilogram bio, naravno u prosjeku, 16,4 KM. Toliko je, navode iz Agencije za statistiku BiH, kilogram čokolade koštao u listopadu 2019. godine, a pet godina kasnije kilogram košta 25,6 KM. Dakle, šest kilograma čokolade "istopilo" se u 3,9 kg.

Cijene rastu, a plaće miruju

Sindikalci ističu da drastičnu inflaciju nije pratio rast plaća u identičnom postotku. Naprotiv.

"Kako vrijeme prolazi, građani BiH su sve siromašniji, a njihov ekonomsko-socijalni položaj sve teži", rekao je za "Nezavisne novine" Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Prema njegovim riječima, građani BiH izlaz iz ove situacije nalaze odlaskom u zapadne zemlje, odnosno države EU.

"Ono što je žalosno, oni koji ne mogu otići, jesu naši umirovljenici, koji definitivno već dugo nemaju mogućnost da imaju tri obroka dnevno, a nekima su upitna i dva. Prema tome, dovoljno je prostora za vlasti svih razina da se konačno počnu baviti pitanjima koja život znače i da prestanu s bespotrebnim prepucavanjima i stvaranjem umjetnih kriza", naglasio je Šatorović.

Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana "ToPeeR" Doboj, koja se bavi zaštitom potrošača, ističe da ne treba raditi velika istraživanja kako bismo vidjeli za koliko nam je opao standard.

"Nije mi jasno kako ljudi uopće preživljavaju", istaknula je za "Nezavisne novine" Šešlija, te dodala da sve ukazuje na to da kroz institucije sustava nismo zaštićeni, tako da je, kako napominje, omalovažena vrijednost novca.