Prijeratni radnici Aluminija ne postoje ni za koga
Što je s prijeratnim radnicima Aluminija. Prema ranije potpisanim sporazumima između Vlade i uprave kombinata, njihov status je trebao biti riješen još 2013. godine. No, kako prenosi N1, ovi ljudi ne postoje, ni za nadležne službe, ni za upravu, čini se ni za sud kojem su se još prije šest godina žalili jer su ih zaobišli u podjeli dionica Aluminija.
Milan Jovičić ne posjeduje nijednu dionicu Aluminijskog kombinata iako je do rata bio vodeći stručnjak za obnovu i razvoj. Navode kako od 44 posto dionica, koliko je po sporazumu s federalnom vladom iz 2014. pripalo bivšim i sadašnjim radnicima kombinata, nijedna dionica nije predviđena za Srbe, za Bošnjake taj broj ograničen je na osam, dok su radnici hrvatske nacionalnosti dobili preko 100 dionica.
Zbog toga su radnici tužili kombinat i vladu, spor dobili na općinskom sudu, no i danas godinama kasnije, čekaju na odluku drugostupanjskog organa, kantonalnog suda Sarajevo.
Zašto se toliko dugo čeka, u Sudu bez odgovora, odvjetnica koja zastupa radnike za N1 je objasnila kako je sporni popis dioničara usvojen je 1997. godine kada je ponovno pokrenuta proizvodnja u Aluminijskom kombinatu. Tadašnje rukovodstvo na čelu s Mijom Brajkovićem navodno je, pišu, obračunalo razdoblje od tri godine kada radnici nisu dobivali plaće, niti su im uplaćeni doprinosi, i odlučilo da se potraživanja isplate iz kapitala poduzeća.
S popisa su, navode dalje, izostavljene osobe koje se nisu odazvale pozivu koje je Kombinat uputio radnicima 1992. i 1993. godine, u vrijeme ratnih sukoba kada je to bilo nemoguće. Taj popis s manjim korekcijama kasnije će biti usvojen, kako je poručio tadašnji direktor Ivo Bradvica, sve je po zakonu.
"Jesu li Srbi, nisu li Srbi... Registriran je onaj tko je ispunjavao kriterije i tko je mogao biti registriran. A registar vrijednosnih papira ili bilo tko drugi, pa nije valjda ovdje radio nitko ništa mimo zakona'- to je općepoznato", kaže Bradvica.
No, kako prenose, nezakonitosti je utvrdila i Financijska policija u svom ranijem izvještaju i koji je obuhvatio poslovanje Aluminija od rata do 2013, u kojem se uz ostalo spominju i ogromne naknade bivših direktora ali i sumnjiva podjela dionica. Iako je prijava protiv 42 osobe podnijeta Kantonalnom tužiteljstvu, nikada nitko nije procesuiran. Zanimljivo, ističu, da je upravo Bradvica na spisku 10 najvećih dioničara zajedno s Mijom Brajkovićem ali i ostalim bivšim visokim dužnosnicima Aluminija.
Kada je 2013. potpisan Ankes 8 na sporazum između Federalne vlade i Aluminija, napominju, u sporazumu je navedeno i obeštećenje prijeratnih radnika, zbrinjavanje i zapošljavanje, što se nikada nije dogodilo.
No, uprava će se godinama pozivati na ovaj sporazum, dio kojim je Federalna vlada navodno obećala sufinanciranje električne energije, iako to nigdje nije precizirano. Dio s radnicima su prešutili, prenosi N1
