Smanjen broj nezaposlenih, a bez posla najviše kvalificiranih radnika

Slika BiH kada je o nezaposlenosti riječ polako se mijenja, pokazuju to posljednje evidencije zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Krajem prosinca 2023.godine u BiH je registrirano 343.500 nezaposlenih osoba što je u odnosu na prethodni mjesec iste godine manje za 1.166 osoba ili 0,34 posto.

Usporedimo li ovu brojku s istim periodom godinu ranije nezaposlenost u BiH je manja za 10.823 osobe ili 3,06 posto.

Prema podacima koje je objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, nezaposlenost u entitetu Federacija BiH se smanjila za 0,18% (496 osoba), u entitetu Republika Srpska za 0.95 % (561 osoba), a u Brčko distriktu 0,84 % (109 osoba). Među osobama koje su u posljednjem mjesecu 2023.godine tražile zaposlenje najviše je kvalificiranih radnika, njih 107.616 (31,33%), slijede ih NKV radnici 100.103 (29,14 %), SSS 96.678 (28,14 %), VSS 27.705 (8,07 %), VŠS 5.340 (1,55 %), PKV-NSS 5.161 (1,5 %), i VKV 897 (0,26 %), piše Forbes.

Demografska kretanja produktivne populacije

Iz evidencije službi za zapošljavanje u prosincu je brisano 18.320 osoba, od čega je 8.930 žena. Od navedenog broja zaposlena je 6.981 osoba, od čega 3.629 žena, dok je za 8.993 osobe prestao radni odnos, od čega je 4.300 žena. Poslodavci su krajem godine prijavili potrebu za zapošljavanjem 5.667 novih radnika.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prosincu 2023. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 854.680, a od toga je 385.993 žene. Stopa registrirane nezaposlenosti za novembar 2023. godine iznosila je 28,7 posto i u odnosu na oktobar 2023. godine manja je za 0,1 postotni poen, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Trenutnu sliku zaposlenog odnosno nezaposlenog stanovništva u BiH ekonomista Aleksandar Ljuboja objašnjava demografskim kretanjima (iseljavanjima i raseljavanjima) naročito produktivne populacije stanovništva od 18-35 godina starosti.

Nedostaje visoko kvalificirana radna snaga sa iskustvom

''Najproduktivniji dio stanovništva smo izgubili, gubimo ga ubrzano i dalje, ekonomije Zapada još uvijek traže velike količine radne snage. Došli smo u takvu situaciju da jednim dijelom i visoko kvalificirana radna snaga sada traži bolje poslove kod nas, oni koji nisu odlučili da odu, jednostavno radije ostaju na birou nego da prihvaćaju svaku ponudu. Ako pratite podatke koji ukazuju na nedostatak visoko kvalificiranih radnika, pogotovo inženjerske struke, može se zaključiti da je velika potražnja za tim kadrovima i oni su u poziciji da biraju poslove. Tako da nedostaje visoko kvalificirana radna snaga, ona koja ima iskustvo, a ona je jako cijenjena i vrlo brzo nalazi dobro plaćene poslove kako kod nas tako i u inozemstvu'', kaže Ljuboja.

Rješenje problema on vidi u smanjenju glomaznog i skupog državnog aparata i redistribuciji proračunskih sredstava prema onim sektorima koji će u najkraćem roku dati rezultat kada je riječ o ekonomskom razvoju i napretku.