Skuplji smo od Europske unije

Na policama supermarketa u zemljama Europske unije pojedini proizvodi mogu se kupiti po znatno nižim cijenama nego u Bosni i Hercegovini, pa su tako nerijetko maslac, brašno, čokolade, eurokremi, kao i kemijski proizvodi, i bez popusta jeftiniji nego kod nas, pišu Nezavisne novine.

Da ovakve situacije ne čude, pokazuju i nedavni podaci Eurostata, na osnovu koji se vidi da su cijene proizvoda u prošloj godini u BiH iznosile 85 posto od prosjeka Europske unije.

Na primjer, popularni eurokrem istog proizvođača i gramaže od 750 grama u Austriji se može kupiti za 5,89 eura, što je oko 11,5 KM, dok je kod nas oko 12,35 KM. S druge strane, u Njemačkoj se na sniženju kilogram ovog namaza može kupiti za 3,33 eura, što je oko 6,5 KM, a u nekim marketima u BiH redovna cijena iznosi 16,5 KM.

Razlika i do 4 marke

Također, primjer je i maslac, koji se kod nas može kupiti najčešće po cijeni od šest pa do devet maraka, dok se u Austriji može pazariti za pet do sedam maraka.

Neki od primjera su i šamponi, kao i roll-on stikovi, čija se cijena zna razlikovati i do četiri marke, pa se jeftinije kupe u Austriji nego u BiH.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne Travnik, u razgovoru za Nezavisne novine ističe da su već dugo vremena primjetne velike razlike u cijenama u prodavaonicama u BiH i zemljama zapadne Europe.

"Ono što je i do sada bilo normalno je da su cijene odjeće i obuće, te sitne elektronike, znatno niže nego u BiH, posebno u periodima zimskih akcija i popusta, kada se zaista namjenski isplati otići preko granice. Međutim, ono što sve više brine građane, koji opravdano negoduju, jeste to da su i cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda kod nas više nego u zemljama EU. Čokoladni namazi su u prosjeku dva eura po kilogramu jeftiniji nego kod nas, voda i sokovi su u prosjeku pola eura po litru jeftiniji, a dezodoransi istog proizvođača i do dva eura povoljniji nego u našim trgovinama", kaže Arnautović.

Domaći proizvod skuplji kod kuće

Dodaje da i cijene u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima polako, ali sigurno stižu cijene u inozemstvu, dok su, s druge strane, plaće znatno niže, pa se postavlja pitanje kako će građani preživjeti još jedan najavljeni val poskupljenja.

Da su niže cijene u Europskoj uniji odavno poznata priča, smatra i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, koja navodi da su već u Sloveniji cijene drugačije.

"U zemljama Europske unije, kada dođe do sniženja i akcije, to su zaista prava sniženja i prave akcije. Ljudi se u tom periodu i opskrbe onim što im je potrebno, pa i te kako mogu uštedjeti na određenim artiklima za nešto drugo", kaže Marić za Nezavisne novine i dodaje da to kod nas nije slučaj.

Osim što su proizvodi iz Europske unije jeftiniji u zemljama članicama nego u BiH, nedavno je zabilježena i zanimljiva situacija o kojoj su pisale Nezavisne novine, a koja pokazuje da je pavlaka proizvedena u Republici Srpskoj skuplja u Banja Luci nego u Sloveniji.

Monopol na tržištu

Tako se u rujnu ista pavlaka mliječne masti od 20 posto i gramaže od 180 grama u trgovinama u Banja Luci prodavala za 1,29 ili čak 1,39 KM, dok se u Sloveniji mogla kupiti za 0,55 centi ili 1,06 KM kada je redovna cijena.

Na sniženju, pavlaka proizvedena u Kozarskoj Dubici koštala je 0,45 centi ili oko 0,87 KM.

Tada je Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, za Nezavisne novine objasnio da proizvođači, ako ne uspiju prodati dovoljno robe na domaćem tržištu, naprave izvozne cijene koje su niže od domaćih. Dodao je da je razlog i zatvoreno tržište.

"Određeni proizvođači imaju još malo pa monopol na tržištu i oni mogu ići s različitim cijenama za domaće tržište i za izvoz", rekao je Trivić za Nezavisne novine.

Dodao je da se na društvenim mrežama može vidjeti sve više objava koje uspoređuju razlike u cijenama kod nas i u inozemstvu.

Trivić je kazao da, za razliku od drugih zemalja gdje su trgovci bolje organizirani i imaju svoj prijevoz i uvoz, kod nas to nije slučaj, te da zbog toga u BiH za dobar dio uvoznih proizvoda tipa deterdženata ili kozmetike imamo nepotrebno i nerealno visoke cijene.