Siva ekonomija glavni neprijatelj

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović izjavio je u intervjuu za Fenu da su sveukupne inspekcijske aktivnosti Uprave u najvećoj mjeri usmjerene na najprepoznatljivije oblike sive ekonomije - rad 'nacrno', neizdavanje fiskalnih računa i rad bez odobrenja nadležnog organa.

18.082 zaposlenih nacrno

''Paralelno, drugi pojavni oblici sive ekonomije kontroliraju se putem resornih inspekcija u okviru suzbijanja nezakonitog rada fizičkih i pravnih osoba u raznim oblastima, kao i kvalitativne ispravnosti goriva, proizvodnje i prometa drvnih sortimenata, bespravnog prijevoza putnika i tereta, a kontrole se obavljaju na području svih kantona Federacije BiH'', kazao je Ajdinović.

Pojasnio je kako je od početka 2015. do kraja lipnja 2019. Federalna uprava za inspekcijske poslove, u suradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove, evidentirala 18.082 osobe zatečene u radu 'nacrno', izvršeno je ukupno 648.190 kontrola u unutarnjem i prekograničnom nadzoru, izdano 24.440 prekršajnih naloga s ukupnim financijskim efektom od 32.887.056 KM, a sveukupni financijski efekti po pitanju izrečenih prekršajnih sankcija, evidentiranih naknada i pristojbi za naplatu u prekograničnoj kontroli, te naknada za ceste, vode, ambalažni otpad, zrak, i sl. iznose 105.710.020,50 KM.

''S obzirom na to da fenomen sive ekonomije zahtijeva sustavni pristup, inspekcijski nadzori u tom smislu provode se u koordinaciji s Poreznom upravom FBiH i kantonalnim inspekcijskim organima, a praksa je pokazala da je sinkronizirano djelovanje dviju federalnih uprava i kantonalnih inspekcijskih organa dovelo do značajnih rezultata na uvođenju reda u oblastima za koje su zadužene u cilju osiguravanja vladavine prava'', rekao je Ajdinović.

Priznali krivicu

Među najvećim uspjesima u radu federalne inspekcije u smislu otklanjanja negativnih utjecaja po društveno-ekonomsko okruženje Ajdinović je izdvojio djelovanje federalnih inspektora u predmetu GIKIL, naročito tijekom 2018. 

''Nakon eksplozije razdvajača katrana u kolovozu 2018. u kojoj su ozlijeđena tri radnika, došlo je do eskalacije situacije po okoliš u rijeci Spreči izazvane nesavjesnim poslovanjem i na vidjelo su izašli svi neriješeni problemi u GIKIL-u. Već tada su nadležni federalni inspektori, poduzimajući neophodne aktivnosti na sprečavanju nastanka većih šteta po okoliš, u ranije obavljenom timskom inspekcijskom nadzoru zapisnikom zaključili da operator obavlja svoju djelatnost bez okolinske dozvole, što je bio preduvjet da se operatoru izrekne mjera obustave rada'', podsjetio je Ajdinović.

Dodao je da je veoma značajnu ulogu u okviru tih aktivnosti imalo Kantonalno tužiteljstvo Tuzlanskog kantona, te da su u predmetu koji je otvoren u tom tužiteljstvu odgovorni u GIKIL-u konačno priznali krivicu u postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Lukavcu.

Granična inspekcija

Ajdinović je naglasio da se od aktivnosti koje je Uprava provela u prethodne četiri godine posebno izdvajaju one koje se odnose na sveobuhvatno unapređenje stanja u Sektoru granične inspekcije.

Precizirao je da to podrazumijeva uvođenje informacijskog sustava BIMS, nabavku uniformi za sve granične inspektore, poboljšanje uvjeta rada i discipline na graničnim prijelazima i carinskim ispostavama, uspostvaljanje učestalije međuinstitucionalne suradnje s Poreznom upravom FBiH, kantonalnim inspekcijskim organima i drugim kontrolnim organima u BiH, intenziviranje vršenja pojačanih inspekcijskih nadzora u multidisciplinarnim inspekcijskim timovima sačinjenim od  federalnih i kantonalnih inspektora, donošenje posebnih programa vršenja inspekcijskih kontrola, te kontinuirano vršenje pojačanih kontrole na suzbijanju sive ekonomije u FBiH.

''Moram istaći da taj sektor ima izniman značaj i važnost unutar ukupne nadležnosti i djelovanja Federalne uprave, a federalni sanitarni i tržišni, kao i fitosanitarni inspektori na graničnim prijelazima i mjestima carinjenja brinu se da na unutrašnje tržište stiže zdravstveno ispravna i kvalitetna hrana, te da na police dolaze sigurni proizvodi i roba. Tijekom  godine, na graničnim prijelazima i carinskim ispostavama bude izvršeno više od 100.000 pregleda. Primjera radi, u 2018. izvršeno je 131.117 pregleda, izdano je 1.670 fitocertifikata (izvoz) i uzeto 5.600 uzoraka na ispitivanje zdravstvene i kvalitativne ispravnosti roba, a na ime pristojbi i naknada naplaćeno je 6.754.859,60 KM'', rekao je Ajdinović.

Modernizacija

Također, naveo je da je od 18. ožujka 2019. do 21. srpnja 2019. u okviru pojačanih inspekcijskih nadzora izvršeno  ukupno 5.539 nadzora, u okviru kojih su evidentirana 3.230 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje prekršajnih naloga s ukupnim financijskim efektom od 4.519.453 KM.

''Izdano je 891 rješenje za otklanjanje nedostataka u poslovanju, te 175 rješenja o privremenoj zabrani rada. U kontroli fiskalnih sustava kod 1.807 kontrolirana subjekta utvrđeno je da samo četiri subjekta nisu posjedovala fiskalni uređaj, a ukupno 248 subjekata nadzora nije izdavalo fiskalne račune tijrekom inspekcijskog nadzora. Utvrđen je iznos za naplatu pristojbi i naknada (vode, ceste, zrak, itd.) od 1.644.577,72 KM, te je obavljeno i 100 kontrolnih nadzora'', kazao je Ajdinović.

Najavio je da će FUZIP u budućnosti nastaviti inzistirati na kontinuiranom kapacitiranju Uprave, u smislu ljudskih resursa i materijalno-tehničkih sredstava.

''Već smo pokrenuli postupak restrukturiranja pojedinih organizacijskih jedinica radi omogućavanja efikasnije iskoristivosti raspoloživih kadrovskih potencijala, kao i popunjavanja velikog broja nepopunjenih radnih mjesta. Također, radit ćemo i na donošenju inoviranih procedura kako bi se standardi vršenja inspekcijskih kontrola dodatno poboljšali. U tom pogledu, nastavit ćemo kontinuirano raditi u svjetlu normativnih aktivnosti, te ćemo kod resornih federalnih ministarstava, Vlade i Parlamenta FBiH inzistirati na poboljšanju zakonskih rješenja i podzakonskih akata koji reguliraju resorne oblasti inspekcijskog nadzora'', rekao je Ajdinović.

Precizirao je da je u Upravi trenutno zaposleno 125 inspektora od kojih 82 obavljaju nadzore u unutrašnjem tržištu, a 43 u prekograničnoj kontroli roba, na sedam graničnih prijelaza (Izačić, Gorica, Bijača, Orašje, Kamensko, Aerodrom Sarajevo i Domaljevac-Šamac), te na mjestima carinjenja (Zenica, Tuzla, Mostar i Sarajevo).