Šest bodova za život u Njemačkoj

Njemačke vlasti namjeravaju da udvostruče kvotu za useljavanje nekvalificiranih radnika iz Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, piše u prijedlogu zakona u koji je agencija dpa imala uvid. Ubuduće bi trebalo da ih bude do pedeset tisuća godišnje.

U pitanju je takozvano ''zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.

Pročitajte još

Uništen san o njemačkoj mirovini: Sve više umirovljenika mora raditi i poslije 67.

Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta može da se doseljava ''stručna'' radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobivaju posao i radnu vizu čak i kad rade izvan struke ili bez stručne spreme.

To pravilo osmišljeno je nakon prvog vala izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiteljima azila iz Sirije bili i brojni državljani Srbije, BiH i Kosova. Ideja Berlina bila je da ljudi iz regije, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.

Bodovi za ''kartu šansi''

To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novinama bi se trebalo ''suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama'', ocjenjuje dpa.

U promjene spada i takozvana ''karta šansi'', to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena izvan struke kako bi zaradili za život.

Karta šansi bi, prenosi dpa, trebalo da se dodjeljuje po novom sustavu bodovanja svakome tko prikupi šest bodova.

Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.

Pročitajte još

Iseljavanje iz BiH poprimilo alarmantne razmjere

Ogromna potreba za radnicima

Kako je DW već pisao, Njemačku muče demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je neophodno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionirali.

Pri tome se uvijek jednim okom gleda na zapadni Balkan, kao i dalje zavidan rezervoar radne snage. Kako smo nedavno pisali, to produbljuje ogromne demografske probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva.