RS gradi 50.000 solarnih elektrana za kućanstva, FBiH samo za privatnike

Vlasti Republike Srpske pokrenule su posve novi projekt kojim će omogućiti građanima svojevrsno subvencioniranje potrošnje električne energije tako što će 50.000 kućanstava biti odabrano za instalaciju solarnih elektrana, što predstavlja veliki iskorak u odnosu na Federaciju BiH u kojoj kućanstva nemaju mogućnost biti proizvođači električne energije.

Naime, glavni direktor EP RS-a Luka Petrović pozvao je građane da se prijave za program energetske održivosti kućanstava i gospodarstava.

Ugrađuju elektrane

Građanima će biti ugrađen cijeli sustav za proizvodnju električne energije, od solarnih panela, pretvarača, ali i posebnih brojila koja mogu registrirati povrat električne energije u elektroenergetski sustav EP RS-a.

''To znači da će vam, ako u svom kućanstvu trošite 4-5 tisuća kilovatsati električne energije godišnje, istodobno biti instalirano postrojenje koje može proizvesti 4-5 tisuća kilovatsati električne energije godišnje'', objasnio je Petrović. Kao prednost programa Petrović je naveo to da kućanstva koja dobiju fotonaponsko postrojenje sljedećih 25 godina neće plaćati klasični račun za električnu energiju, kakav sada plaćaju, a 10 godina će plaćati otplatu dijela vrijednosti ovog fotonaponskog postrojenja, nakon čega ono prelazi u vlasništvo građanina.

''Zamislili smo da građanin sudjeluje u njemu 50 - 60 posto, da dio subvencionira Elektroprivreda Republike Srpske, a dio Fond za zaštitu životne sredine i energetsku učinkovitost RS-a. Ako vam je račun iznosio 70 maraka u posljednjih 12 mjeseci, u idućih 10 godina za otplatu tog postrojenja račun će vam biti 63 KM puta 120 rata'', objasnio je Petrović.

Tako Republika Srpska planira proizvesti dodatnih 200 megavata novoinstalirane snage solarnih panela. Primjerice, u Hrvatskoj, koja je članica Europske unije, postoje posebne subvencije za ugradnju malih solarnih elektrana. Ali je sustav nešto drukčiji nego u Republici Srpskoj. Građanima se daju poticaji za ugradnju solarnih elektrana, nakon čega oni isporučuju razliku proizvedene energije u sustav i time smanjuju svoje račune.

Taj iskorak u RS-u je ogroman u odnosu na FBiH, a što posebno pogađa njezin južni dio - Hercegovinu. Treba reći kako su iznimno komplicirane i teške procedure u FBiH za dobiti dozvolu za proizvodnju električne energije od obnovljivih izvora energije, bilo da je u pitanju snaga vjetra, sunca ili pak vode.

Tako vlasti u Federaciji BiH idu u korist jedino velikim privatnim proizvođačima i pojedincima koji su u tome biznisu vidjeli priliku za zaradu, dok su građani posve izvan igre. Zbog toga se čeka na izmjene zakonodavstva koje nikako da stupe na snagu. A pokazatelji o potencijalima govore u korist žurne potrebe izmjene zakona.

Naime, Neum, prema mjerenjima, ima čak 2600 sunčanih sati godišnje, slijede Čapljina i Mostar - 2352, Čitluk - 2342, Livno - 2337... BiH, a posebice njezin južni dio, pripada zemljama Europe sa značajnim ukupnim sunčevim zračenjem. Istraživanja pokazuju kako u prosjeku BiH dobiva oko 15% više sunčeve energije u odnosu na središnju Europu te 30% više od sjeverne Europe (Nizozemska, Danska, Velika Britanija).

Na jugu zemlje, u području istočne i zapadne Hercegovine, ti postoci su još izraženiji, tako da te regije prednjače po količini dostupne sunčeve energije u odnosu na središnju Europu za oko 30%, a u odnosu na sjevernu Europu čak 50 posto.

Dva posto za bogatstvo

Prevedeno u rezultat energetskih potencijala, to znači da vrijednost ukupne dnevne energije sunčeva zračenja na horizontalnu površinu u Hercegovini u siječnju iznosi od 1,5 do 1,7 kWh/m2 odnosno od 6,3 do 6,9 kWh/m2 na dan u srpnju.

Područje Hercegovine ima 3-4 puta više dostupne energije sunčeva zračenja od sjeverne Europe odnosno 2 puta više nego središnja Europa. Izračuni pokazuju kako prirodni potencijal sunčeve energije u Bosni i Hercegovini više puta premašuje ukupne energetske potrebe Bosne i Hercegovine.

Kada bi se 2% ukupnog teritorija BiH pokrilo sunčevim kolektorima s prosječnom godišnjom učinkovitošću od 50% i modulima s prosječnom godišnjom učinkovitošću 10%, onda bi ukupan tehnički potencijal BiH iznosio oko 500 Twh, što je gotovo 2,5 puta više nego što BiH sada proizvodi električne energije.