Razmatrane dvije trase brze ceste Sarajevo-Beograd

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić potvrdio je danas da su razmatrane dvije trase brze ceste Sarajevo-Beograd, od kojih bi jedna išla preko Tuzle i Bijeljine, a druga preko Pala i Višegrada, javlja Fena.

Turska financira ''svoju trasu''

On je na taj način odgovorio na pitanje zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Hazima Rančića koji je na današnjoj sjednici zatražio odgovor na pitanje o izgradnji trase Sarajevo-Beograd, odnosno kojom rutom će ona ići i dokle se došlo u tom smislu.

Zamjenik ministra Dalipagić podsjetio je da postoji interes Turske za financiranje izgradnje ceste, ali uz uvjet da se odredi njena trasa, a na sastanku predstavnika državnog i entitetskih resornih ministarstava zaključeno je da se u utvrđivanje trase uključe i entitetski premijeri.

Radna grupa se sastaje za tjedan dana

Formirana je i radna grupa koja bi trebala zakazati zajednički sastanak entitetskih premijera i resornih entitetskih ministarstava te Ministarstva komunikacija i prometa BiH kada bi trebala biti donesena zajednička odluka o trasi brze ceste, a Dalipagić je najavio da bi prvi sastanak te radne grupe trebao biti upriličen naredni tjedan.

Dopredsjedavajući zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Mladen Bosić (Srpska demokratska stranka - SDS) predložio je usvajanje deklaracije koja bi trebala definirati kriterije za trasu brze ceste između Sarajeva i Beograda.

Ovu deklaraciju razmatrat će na današnjoj sjednici zastupnici Doma, a Bosić je novinarima objasnio da je u proteklim mjesecima upriličeno nekoliko sastanaka, predlagano više rješenja, a njegovo mišljenje je da trasa treba ići putem koji će biti najisplativiji odnosno da će se njome koristiti najveći broj građana i privrednih subjekata.

Projekt u zastoju

Između ostaloga, deklaracija propisuje da Zastupnički dom očekuje od Vijeća ministara i Ministarstva komunikacija i prometa BiH da u dogovoru s entitetskim vladama zastupa idejno rješenje trase autoputa Sarajevo-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd.

''Cijeli projekt je u zastoju zato što ne mogu da se dogovore kojim putem bi išla trasa kroz BiH i ova deklaracija samo traži da se poštuju najnormalniji kriteriji određivanja trase odnosno koliko ljudi će koristiti taj izgrađeni put i koliko će gospodarstvo  imati koristi od toga'', pojasnio je Bosić, a prenosi Fena.

Trasom koju zagovara bila bi omogućena bolja putna komunikacija i za Republiku Srpsku i Federaciju BiH te Brčko Distrikt, te Bosić dodaje da je u pitanju međudržavna investicija.

S druge strane poslanik opozicijskog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Nikola Špirić smatra da deklaracija neće doprinijeti rješenju ovog pitanja, ističući da ona ne sadrži kriterije koji bi se trebali uvažiti prilikom određivanja trase.

Dopredsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije - SDA) najavio je da danas da će podržati Deklaraciju o kriterijima za definiranje trase budućeg autoputa između Sarajeva i Beograda.

Ova Deklaracija predviđa putanju Sarajevo-Žepče-Tuzla-Brčko-Bijeljina-Beograd, a Džaferović je mišljenja je da je ovo predloženo idejno rješenje opravdano te da bi taj autoput bio najisplativiji.

Trasa preko sjeveroistoka Bosne

Sudionici današnjeg sastanka održanog u sjedištu Federalne vlade u Sarajevu smatraju da bi najoptimalnija trasa buduće brze ceste od Sarajeva do Beograda trebala voditi preko sjeveroistoka Bosne, uključujući, između ostalog, Tuzlu, Brčko Distrikt i Bijeljinu.

Odlučujući parametri za takav stav su naseljenost područja kojim bi prolazila zamišljena trasa (oko 1,5 miliojua stanovnika), to što bi prolazila i preko Federacije, Republike Srpske i Brčko Distrikta, značajni gospodarski, ekonomski, demografski, pa i multikulturalni potencijali.

Na pres-konferenciji održanoj nakon sastanka, federalni premijer Fadil Novalić je prenio zajednički stav učesnika da je brza cesta od Sarajeva do Beograda potrebna, kao i da korist od nje treba imati što veći broj ljudi. Projekat je potpuno izvjesna stvar, dodao je, bilo kao turska, kineska ili vlastita investicija.

''Od Doboja do Bijeljine i sjeverno, do Orašja, živi veliki broj stanovnika, tamo je veliki ekonomski potrencijal, tamo imamo i jedinu iskoristivu luku (Brčko) te konekciju pruge koja vodi prema moru'', rekao je između ostalog premijer Novalić.

Istočna varijanta

Na sastanku je, po njegovim daljnjim navodima, spominjana i tzv. istočna varijanta, koja bi povezivala Sarajevo i Beograd preko Višegrada, međutim, parametri idu u korist sjeveroistočnog koridora, on treba da bude prioritet, ali i da ne isključuje istočni pravac.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović ističe da je snaga prvog prijedloga, između ostalog, u demografskoj komponenti.

''Drugi prijedlog (istočni pravac preko Višegrada), za koji mi nismo, naseljen je s oko 300.000 ljudi; snaga prvog je i u ekonomskom potencijalu i naša potreba da se brže razvija područje sjeveroistočne Bosne'', Imamovićeve su riječi.

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić, uz napomenu da put Sarajevo - Beograd treba svima, ističe da bi sjeveroistočna trasa prolazila područjem s pet velikih gradova, ne računajući i najveći među njima, Sarajevo.

''Bijeljina je poljoprivredni potencijal, Tuzla privredni gigant itd.'', kaže Mićić.  

Osim premijera Novalića, gradonačelnika Tuzle i Bijeljine, Imamovića i Mićića, sudionicisastanka bili su predstavnici Federalnog ministartstva prometa i komunikacija, direktor Javnog preduzeća Autosecte FBiH Adnan Terzić, načelnici općina Žepče i Orašje, Mato Zovko i Stanko Vincetić, kao i predstavnici Vlade Brčko Distrikta.