Radnice i radnici ne žele raditi nedjeljom i praznicima

Radnice i radnici zaposleni u sektoru trgovine u Federaciji BiH ne žele raditi nedjeljom i praznicima. Osnovni je to zaključak istraživanja o stavovima zaposlenih u sektoru trgovine o radu nedjeljom i praznicima, koje su na uzorku od 1.442 osobe proveli prof. dr. Amer Osmić i prof. dr. Nermina Mujagić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Pročitajte još

Rasprava o neradnoj nedjelji u Mostaru došla do go-go plesačica

Kako je priopćeno iz Sindikata trgovine BiH, istraživanje se bavilo sociološko-kulturalnim aspektom zabrane rada nedjeljom u sektoru trgovine, a rađeno je u organizaciji Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Rascjep između rada i kapitala

Prof. Mujagić istaknula je kako smo kao društvo došli u rascjep između rada i kapitala.

''Svi tranzicijski procesi u ovoj zemlji lomili su se preko leđa radnika. Drago mi je da su prvi put 1.400 trgovkinja i trgovaca pitani što misle o radu nedjeljom i praznicima. Ovo istraživanje ima i sociološki i politološki značaj, pa se nadam da će pomoći i našim zakonodavcima koji moraju voditi računa o tome kao trgovci razmišljaju o ovom fenomenu'', naglasila je prof. Mujagić.

Prof. Osmić je na današnjoj prezentaciji istraživanja kazao je kako je važno pitanje kolika prava imaju radnice i radnici u trgovini te koliko se slušaju njihovi glasovi.

Podršku Nacrtu zakona o unutarnjoj trgovini FBiH čijim bi usvajanjem nedjelja i praznici trebali postati neradni dani dalo je čak 96 posto ispitanika, odnosno 97,5 posto trgovaca, 96% zaposlenih u uslužno-trgovačkim djelatnostima, 98,5% u uslužnom sektoru te 91% zaposlenih na uredsko-šalterskim poslovima.

Veliki stres

Prof. Osimić istaknuo je kako je istraživanje pokazalo da 52,4% ispitanika nedjelju radi vrlo često, što su barem tri nedjelje u mjesecu, a skoro tri četvrtine ispitanika radi najmanje dvije nedjelje u mjesecu.

Dvije trećine ispitanika kazalo je kako osjeća veliku razinu stresa i kako nema motivaciju da sa zadovoljstvom ide na posao.

''Tijekom istraživanja primijetili smo da je poziv trgovkinje i trgovca postao nepopularan, a jedan od uzroka se može tražiti u nedostatku mogućnosti planiranja slobodnog vremena'', pojasnio je prof. Osmić.

Zatim je obrazložio šta bi sa financijske strane bila motivacija za rad nedjeljom i praznicima. 67% ispitanika kazalo je da bi 100 do 125 KM dodatno na plaću za rad za jednu nedjelju ili praznik bila dovoljna motivacija.

Prof. Osmić je istaknuo i kako radnice i radnici u trgovini nemaju strah da će zabrana rada nedjeljom i praznicima negativno utjecati na njihov kućni budžet. Čak 76,1% ispitanika smatra da se nova zakonska regulativa neće negativno odraziti na njihov budžet, a 9 od 10 ispitanika reklo je da bi zabrana rada nedjeljom i praznicima pozitivno utjecati na kvalitetu njihovog života.

Nedjelja najbolji dan za odmor

96,4% ispitanika smatra da bi slobodna nedjelja i praznici pozitivno utjecali na njihov obiteljski život, a 95,2% smatra da bi zabrana utjecala pozitivno na produktivnost tijekom radnog tjedna. Kao glavne razloge podrške Nacrtu zakona o unutarnjoj trgovini, 74,7% trgovaca navodi odmor, dok ih 59,5% smatra da je nedjelja najbolji dan za odmor i obitelj.

''Debate o slobodnoj nedjelji i praznicima povećali su i zainteresiranost radnica i radnika za političke procese. Svaki drugi ispitanik (49,8%) iz trgovačke djelatnosti kaže da će od podrške Nacrtu zakona o unutarnjoj trgovini ovisiti kome će dati glas na predstojećim izborima'', kazao je prof. Osmić.

Na kraju prezentacije prof. Osmić je upozorio kako bismo mogli doći u situaciju da imamo poslodavce, ali da nećemo imati radnike.

Predsjednica STBIH Mersiha Beširović pojasnila je zašto je istraživanje urađeno baš sada, kazavši kako u STBIH sve vrijeme znaju da radnice i radnici ne žele raditi nedjeljama i praznicima i da je to bio osnovni pokretač zagovaranja izmjena zakona.

Hajka

''Otkako je Nacrt zakona o unutarnjoj trgovini ugledao svjetlo dana, krenula je hajka iza koje, moramo biti iskreni, stoji tek nekoliko federalnih zastupnika. Pojavila se i studija, koja je zapravo subjektivna analiza određenih praksi, preko koje su određeni političari pokušali napraviti osobnu promociju. Naša obveza je da budemo glas radnica i radnika, a priču o zabrani rada nedjeljom trebamo vratiti tamo gdje pripada i odakle je potekla, a to su samo radnici. Cilj istraživanja je bio pokazati i dokazati da radnice i ranici ne žele raditi nedjeljom i praznicima, jer se u javnosti pojavila teza da oni žele raditi, ali da nisi adekvatno plaćeni. S druge strane, pojavila se i teza da radnici ne razumiju i da se obmanjuju Nacrtom zakona o unutarnjoj trgovini i da ih sindikat uvjerava da će nedjeljom trgovački objekti biti zatvoreni, a da će oni i dalje raditi neke druge poslove'', kazala je Beširović.

Poručila je da STBIH neće dozvoliti da se radnici podcjenjuju, da su oni pismeni i da čitaju zakone za razliku od nekih zastupnika, koji često dižu ruku na osnovu onoga što je pročitao njihov šef.

Motiv

''Željeli smo pokazati kako radnici vide ovo pitanje. Za njih to nije političko pitanje, za njih ono nema ni vjerske ni nacionalne pozadine. Jedini motiv zabrane rada nedjeljom i praznicima za radnike je želja budu sa svojim obiteljima. Na tom putu se lokalna razina vlasti pokazala kao dobar partner koji je napravio određeni iskorak u društvu kojem se često čini da je svaki napredak nemoguć. Oni su pokazali da nije tako. Kako je u tijeku i predizborna kampanja, ovo je način da pozovemo ljude čija nam se lica smiješe s plakata da se počnu baviti radničkim pitanjima i da počnu izvršavati ono što su obećali. A nama su slobodnu nedjelju i praznik davno obećali'', istakla je Beširović.

Elma Demir, koja se također bavi istraživanjima, kazala je kako se napredne svjetske ekonomije zalažu za 4-dnevni radni tjedan, a mi u Bosni i Hercegovini danas razgovaramo o tome imaju li trgovci pravo na slobodnu nedjelju ili praznik.

''Postoji dokazana veza između kvaliteta života, zadovoljstva poslom i mentalnog i fizičkog zdravlja. Ne postoji linearna direktan veza između produktivnosti i velikog broja radnih sati. Pravo na tjedni odmor nije nešto što će kompanije u BiH moći izbjegavati. Veliki broj sektora u BiH bilježi nedostatak radne snage, a mi se trebamo boriti za svaku osobu kako bi radnice i radnici ostajali u BiH'', kazala je Demir.