Prvi avioni bi na u Bihać mogli slijetati za četiri godine

Prvi avioni bi u zračnu uku u Bihaću mogli slijetati za četiri godine. Gradnja bi imala veliki gospodarski i razvojni značaj za grad, a u cilju intenziviranja projekta, Uprava poduzeća je raspisala javni poziv vlasnicima zemlje koja se nalazi na površini gdje će se graditi pista.

Vlasnici zemlje koja se nalazi na površini gdje će se graditi zračna luka u Bihaću konačno će dobiti dugo čekanu isplatu.

Za ovu namjenu je zahvaljujući Vladi Federacije BiH osigurano pet milijuna maraka, a dok se jedni raduju javnom pozivu, drugi smatraju da su projektom oštećeni.

Muhamed Memagić, mještanin Golubića, kaže: "Do nje se nije moglo ni prići otkako je zagrađeno zbog aerodroma, tako da mogu reći nije mi ni žao što će je oteti jer je ne obrađujem".

Halid Kadić, mještanin Golubića, dodaje: "I tako mi leži džaba, omogućim ljudima da obrađuju, ne dobijem ni kutiju cigara. Bolje mi je onda dati za zračnu luku. Imam dvije kćeri i sina, dat ću njima nešto i sebi nešto ostaviti. I meni je 80 godina, da imam koji dinar".

U nadolazećim danima će na potpisivanje sporazuma biti pozvano 170 suvlasnika parcela neophodih za gradnju. Koncipiran je iznos po metru kvadratnom 17,92 KM, uz obavezu javnog poduzeća da plati sve predviđene takse, što bi u konačnici bilo 22 KM. Iznos je to koji vlasnici zemlje ocjenjuju mizernim.

Nermin Memagić, mještanin Golubića, je razočaran.

"Nama kojima oduzimaju zemlju neka daju posao, jer od čega ćemo živjeti. Kaže: Dobit ćeš pare. Pa, prijatelju, dat ću pare da me ne diraš. Sa svojih deset prsta kupio sam tu zemlju, platio, a onaj što je naslijedio moli Boga da mu se izuzme da nešto dobije'', kaže.

Prvi avioni bi u Bihać mogli slijetati za četiri godine. Kažu to u Upravi ovog poduzeća naglašavajući da je ovo državni i strateški projekt. Nacionalni park, kao nositelj turizma i zračna luka u potpunosti bi preporodili ovaj kraj.

Anel Hadžić, ravnatelj JP Aerodrom Bihać, ističe: "Ukoliko bude ovakva dinamika, da se pratimo sa jasnim ciljevima i rokovima, vjerujem da bismo mogli za četiri godine imati zračnu luku u punom kapacitetu i funkciji. To su nam potvrdile i regulatorne agencije BHANSA s kojom smo otpočeli aktivne razgovore".

Ispitivanja koja su provedena na području aerodroma pokazala su da tlo može izdržati teret od 80 tona. Procjenjuje se da bi cijeli projekt koštao oko 100 milijuna maraka, a ozbiljni partneri bi dodatno ubrzali željno očekivani let iz grada na Uni.