Prilika za zeleni turizam u BiH

Iako je 90 posto aranžmana otkazano zbog pandemije koronavirusa, lokalni zeleni turizam u BiH ipak vidi svoju šansu. O tome za DW govore stranci koji su se zaljubili u očuvanu prirodu te zemlje.

''Ne mislim da ima iznenađenja kada je riječ o turističkoj sezoni ove godine. Neću reći da će to biti cjelokupni gubitak, ali većina zemalja će se snažno udvarati posjetiteljima i ohrabrivati ljude da budu domaći turisti. Države poput Njemačke i Austrije zasigurno će pokazati solidarnost prema vlastitim – domaćim pružateljima turističkih usluga'', priča Tim Clancy, stručnjak za razvoj održivog turizma.

Clancy je irski Amerikanac iz New Yorka, koji se, osim u svoju suprugu Bosanku, zaljubio i u brdovitu prirodu BiH.

''Moramo se usredotočiti na to kako biti otporniji, održiviji i atraktivniji za sezone 2021. i 2022. godine. To je ono što možemo učiniti ove godine za radna mjesta i subvencioniranje turizma, kao najperspektivnije i najintenzivnije industrije u BiH", dodaje Clancy.

Tim Clancy nije jedini naturalizirani Bosanac koji zna blagodati i vrijednosti okoliša u BiH. Tijekom ratnog i poslijeratnog razdoblja, više stranaca prepoznalo je čari još očuvane prirode u BiH.

Od Nizozemskih Antila do BiH

Thierry Joubert 1992. s karipskog otoka Curaçao kao humanitarac dolazi na Balkan. '

''90% putovanja u organizaciji stranih turoperatora otkazano je, sve do kolovoza. Čak se i najiskreniji putnik ne predaje putovanju. Ovo je prilika lokalnom ruralnom i seoskom turizmu. Već možemo vidjeti kako Bosanci i Hercegovci više vremena provode u prirodi, u svojim vikendicama, na svojim biciklima", izravan je Joubert.

Joubert vodi Green Visions, prvu kompaniju u BiH specijaliziranu za ekološki turizam. Osim toga koordinira aktivnosti udruženja Via Dinarica Alliance, skupine tvrtki za avanturistički turizam, koje zajedno promoviraju planinski lanac Dinaridi.

Via Dinarica je najnovija svjetska mega-pješačka staza, koju je National Geographic Traveler odabrao za najbolje odredište u 2017. Ruta pokriva gotovo 2.000 km, a povezuje zemlje od Slovenije, preko Hrvatske, BiH i Crne Gore, pa sve do Sjeverne Makedonije.

''Pandemija koronavirusa poljuljat će naše temelje i siguran sam da će nezaposlenost u postojećem turističkom sektoru biti visoka. Vratit ćemo se bar na brojke turizma iz 2004. godine. Tim više jer ovdje vladom upravljaju nesposobni političari, koji nisu zainteresirani za dobrobit naroda. Ne vjerujem da će vlada išta poduzeti na promoviranju lokalnog turizma. Mislim da oni ne bi ni znali kako to uraditi. Većina mladih i etabliranih kompanija koje se bave turizmom neće preživjeti ovu sezonu", uvjeren je Joubert.

Od zemlje Djeda Mraza do zemlje apsurda

Nepu Šahinpašić uopće ne zvuči kao tipična Bosanka. I nije. Finkinja je iz Helsinkija, supruga Jasmina Šahinpašića. Oboje beskrajno vole tišinu svoga Vukovog konaka, zelenog turističkog kompleksa pod Romanijom, 20-ak km sjeveroistočno od Sarajeva.

Uz mačke i pse, koze, magarce i konje, ljekovito, začinsko i aromatično bilje netaknutu prirodu, uz svježi zrak i čistu vodu – tu obitavaju i tradicionalne planinske drvene mirisne kućice, ali i finska sauna.

''Zeleni turizam je bio i prije pandemije jedan od najpotencijalnijih vidova turizma. Tako da vjerujemo da će se to nastaviti i nakon trenutne situacije", optimistični su Šahinpašići.

Iako je sredina proljeća, prije koji dan je u svim hotelima u BiH bilo manje od 50 ljudi, mahom stranaca, koji se ne mogu vratiti kući zbog pandemije.

''Kratkoročni planovi koje stanovništvo pravi ne uključuju turistička putovanja kao prioritet, a kompanije su toga očigledno svjesne'', pojašnjava prof. dr. sc. Vesna Babić Hodović, šefica Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta svečilišta u Sarajevu.

Sarajevo Film Festival upitan

Prema procjenama stručnjaka, očekuje se da će znatno biti smanjen broj izravnih letova u zračnoj luci u Sarajevu. A ti letovi su veza za Sarajevo Film Festival (SFF), najveću filmsku smotru jugoistočne Europe, koja dovodi silne turiste i donosi novac, a još je službeno upitna za ovo ljeto.

''Čak i ako bi situacija bila prihvatljiva za održavanje SFF-a, treba razmišljati o tome što je manja šteta: da nam turisti ne dođu ili da se u Sarajevu, u jednom trenutku, nađe više desetaka tisuća ljudi, ako bi izvandržavna putovanja bila moguća i realna opcija? S obzirom na to da su brojne velike svjetske kulturne i sportske manifestacije već ranije otkazane, postavlja se pitanje: koliko je opravdano razmišljati o organizaciji SFF-a? Tko će preuzeti odgovornost za donošenje odluke o organizaciji i eventualne negativne posljedice? Je li uopće realno očekivati da će biti dovoljno zainteresiranih sudionika i posjetitelja za SFF?", pita se redovna sveučilišna profesorica Babić Hodović.

''Naravno, alternativni oblici organizacije takmičarskog dijela programa, bez putovanja i fizičkih kontakata, na koje se odlučuju organizatori nekih festivala, svakako su opcija za SFF, ali onda više ne govorimo o turizmu, nego o alternativnim kanalima za predstavljanje umjetničkih ostvarenja'', dodaje Babić Hodović.

Nada u češke i domaće turiste

Bosanci i Hercegovci ovoga ljeta svoju slamku spasa vide u tim češkim turistima koji su, preliminarno i neslužbeno, najavili svoj dolazak u susjednu Hrvatsku, uz posebne mjere opreza i zaštite. Turistički sektor BiH tu svoj dio kolača vidi u dnevnim turama, ali privlačeći i svoje domaće turiste.

''Posljednjih godina se i BiH, polako i stidljivo, počela okretati domaćim turistima. Ova stidljivost ne treba čuditi ako pogledamo odnos koji domaći turisti imaju prema onome što im je na raspolaganju u vlastitoj državi. Često im to nije vrijedno spomena, ali će za sličnu stvar i atrakciju rado putovati u inozemstvo", kaže za DW prof. dr. sc. Vesna Babić Hodović.