Preko 100 milijuna KM za pravosuđe u koje građani nemaju povjerenje?

U Izvještaju Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu za 2018. godinu konstatira se da je pravosudni sustav dostigao određeni nivo pripremljenosti za implementaciju pravne stečevine EU i europskih standarda u ovoj oblasti, ali da se sveukupni proces reforme odvija sporim tempom.

Može se nedvojbeno zaključiti da je napredak u reformi pravosuđa daleko od očekivanih rezultata predviđenih Struktuiranim dijalogom iniciranim 2011. godine.

Poznato je da je Struktuirani dijalog između EU i BiH najavljen kao poseban mehanizam za usvajanje standarda i provođenje reformi kako bi se osigurala uspostava neovisnog, efikasnog, profesionalnog i odgovornog pravosuđa.

''Uslijed ovako poraznog stanja u oblasti pravosuđa, pokušali smo ustanoviti koliko je međunarodnih financijskih sredstava donatora uloženo u oblast pravosuđa u periodu od 2010. godine do danas. Većina kontaktiranih organizacija i veleposlanstava su pozitivno odgovorile na naš upit i dostavile tražene podatke. Ostala je nepoznanica zašto neke od veleposlanstava poput Velike Britanije, Njemačke ili Norveške, koje slove kao veoma transparentne i otvorene za suradnju, nisu bile voljne podijeliti ove informacije sa civilnim društvom, baš kao ni neke međunarodne organizacije poput OSCE Misije u BiH, UNDP-a ili Ureda visokog predstavnika. Ne želeći ulaziti detaljnije u razloge za njihovu nekooperativnost, usprkos činjenici da isti zdušno i konstantno zagovaraju demokratske vrijednosti u BiH, želimo se zahvaliti ostalim organizacijama koje su dostavile zvanične podatke o njihovim finansijskim kontribucijama'', priopćeno je iz Centra za sigurnosne studije.

Dodaju da je  shodno dostavljenim podacima, međunarodna zajednica investirala je u projekte vezane za oblast pravosuđa u BiH iznos koji prelazi 90 milijuna KM. Ako se ovim podacima dodaju i informacije koje se mogu pronaći na stranici donormapping.ba, uviđamo da je u reformu pravosuđa u periodu od 2010. godine do danas investirano preko 100 milijuna KM.

''Prema strukturi i nazivima projekata najveći dio ovih sredstava trebao je biti usmjeren na jačanje i razvoj individualnih kapaciteta sudija i tužitelja te poboljšanje njihove efikasnosti i odgovornosti. Shodno tome, proizilazi da je za usavršavanje i edukaciju 1.394 sudije i tužitelja, koliko ih trenutno ima u cijeloj BiH (2017.), uloženo više od 100 milijuna KM, odnosno preko 70.000 KM po svakom sudiji ili tužitelju, odnosno njihovom timu. U kojoj mjeri su ova sredstva svrsishodno utrošena i koliko su agencije za implementaciju projekata uspjele u svojim namjerama veoma je diskutabilno ali je nesporno da su rezultati ovih nastojanja više nego skromni ako sagledamo procjene i evaluacije o dosezima reforme pravosuđa u BiH'', priopćili su iz Centra, dodajući da vjerojatno najveći učinak međunarodne financijske pomoći, koja nije uključena u gore navedeni iznos, načinjen je u fizičkoj obnovi infrastrukture i modernizaciji opreme pravosudnih institucija, za što je samo EU uložila preko 40 milijuna KM u proteklom razdoblju.

U pozitivne primjere, usprkos velikodušnoj donatorskoj podršci, svakako ne treba navoditi
beskonačnu sagu oko izgradnje državnog zatvora u koju je do sada uloženo preko 80 milijuna
KM međunarodnih sredstava.

''Prema svim istraživanjima javnog mnijenja, povjerenje građana u pravosuđe je na veoma niskom nivou i najveća zabrinutost iskazuje se u odnosu na nedostatak napretka u ovoj oblasti ali i uticaju politike na pravosuđe. U javnom diskursu često smo svjedoci neprimjerenih načina komuniciranja između nositelja funkcija unutar pravosudnog sustava, ali i latentnih trvenja na liniji pravosudne institucije i agencije za provođenje zakona. Građani, odnosno poreski obveznici koji na godišnjem nivou izdvajaju 234,1 milion KM za troškove sudova i tužilaštava u BiH (konsolidovani proračun pravosuđa za 2017. godinu), sa pravom se pitaju kada konačno mogu očekivati nezavisno, efikasno i odgovorno pravosuđe toliko ključno za svako funkcionalno demokratsko društvo. Vjerovatno slično pitanje o efikasnosti i opravdanosti ulaganja u ovakve vrste projekata postavljaju i građani mnogih zemalja čija su poreska sredstva uložena u dosadašnju reformu pravosuđa u BiH'', priopćeno je Centra za sigurnosne studije.