Povjerenje investitora u EU na najnižoj razini, problemi i za BiH
Povjerenje investitora u eurozonu palo je na najnižu razinu od početka ove godine, te treći mjesec zaredom.
Tako je "Sentix", koji se bavi istraživanjem tržišta sa sjedištem u Frankfurtu, objavio podatke indeksa općeg povjerenja investitora u eurozonu za ovaj mjesec.
Kako se navodi u rezultatima, indeks povjerenja investitora, koji je u kolovozu iznosio minus 13,9 poena, pao je na minus 15,4.
"Indeks očekivanja, kojim se mjere očekivanja investitora za narednih šest mjeseci, porastao je sa minus 8,8 bodova na minus 8 bodova, dok je indeks trenutne situacije pao sa minus 19 bodova na minus 22,5 bodova", naveli su iz "Sentixa".
Ističe se da je eurozona i dalje na ivici recesije i da politička i ekonomska situacija u Njemačkoj predstavlja težak teret za cijelu eurozonu.
"U tom kontekstu, jedina nada za investitore je mogućnost podrške monetarnoj politici", navodi se u priopćenju i dodaje da je anketa sprovedena od 5. do 9. rujna te da je sudjelovalo 1.142 investitora.
Ekonomisti za Nezavisne novine objašnjavaju šta ovo znači za BiH, koliko smo ovisni o eurozoni te je li moguće da se ovo na neki način odrazi i na našu državu.
Ekonomista Bojan Lučić smatra da je povjerenje investitora u eurozoni poljuljano od pandemije virusa korona.
"Tom nepovjerenju dodatno je kumovala i činjenica da se rat u Ukrajini ne stišava, a da sukobi u Crvenom moru i dalje stvaraju ozbiljne probleme. Europa se bori sa nekoliko faktora i kao cilj za 2024. godinu postavila je kontroliranje inflacije. Za sada akcije koje su poduzete ne daju dobre rezultate i najveća europska ekonomija Njemačka nailazi na velike probleme koje nastoji riješiti u hodu. Bosna i Hercegovina ovisi od izvoza, gdje je značajan dio izvoznih aktivnosti usmjeren na europska tržišta. Europska unija je ključni trgovinski partner, a na ekonomske aktivnosti utiču događaji u širem kontekstu Europe", objašnjava Lučić.
Dodaje da je BiH kao mala, otvorena ekonomija posebno osjetljiva na vanjske faktore, uključujući fluktuacije u potražnji, trgovinsku politiku i ekonomske uvjete u eurozoni.
"Upotreba eura u svakodnevnim transakcijama i zavisnost od europskih tržišta naglašava složenu ekonomsku međuzavisnost između Bosne i Hercegovine i eurozone i samim tim vodi ka činjenici da će problemi eurozone biti i naši problemi", naglasio je Lučić.
Sličnog mišljenja je i ekonomista Slaviša Raković, koji kaže da nema sumnje da se ova situacija već reflektirala na BiH, što se vidi u smanjenju izvoznih aktivnosti.
"Mislim da Europa plaća račune eskalacije sukoba na liniji Ukrajina - Rusija te da su svi drugi regiji u svijetu bolje prošli. Što se naše pozicije tiče, ona je čvrsto vezana uz EU i eurozonu tako da ćemo dijeliti sudbinu razvoja ekonomije", zaključio je Raković.
