Potrebe za drvetom velike: Drvna industrija BiH ne bi mogla pokriti cijelo njemačko tržište

''Drvna industrija iz BiH može pokriti potrebe cijele Bosne i Hercegovine, i ne samo to, sve firme i garaže u BiH koje proizvode drvo, ne bi mogli podmiriti tržište cijele Njemačke'', rekao je za Bljesak.info Ernest Brajković, predsjednik Drvnog klastera Hercegovina.

Dodao je kako, imajući to u vidu, ova grana industrije ima veliku priliku.

''Nama su otvorena sva ta vrata, samo je sada na nama da budemo pametni i sposobni i da napravimo strategiju i plan da osvojimo taj svijet'', rekao je Brajković.

Problema sa uvozom i izvozom, dodaje, za sada nema, ali podvlači kako je 2023. godina tek nastavak 2020. godine, kada je sve zbog korone stalo u ožujku.

''Mnogi su imali nekog uspjeha, mnogi nisu nikakvog u tom periodu, ali ohrabruje nas to što ova godina nosi ogroman napredak i veliki izvoz'', poručuje Brajković.

Zanimalo nas je i s kojim se problemima susreću.

''Osim problema radne snage, problem s kojim se susrećemo je Zakon o šumama koji nije napravljen i za koji se nadamo da će uskoro biti uskoro završen, zatim tu su svi ti sortimenti koji se trebaju podijeliti drvoprerađivačima na određene i normalne način, a ne da se potpišu ugovori sa velikim svjetskim kompanijama i onda ostanete bez drveta, izgubite posao, plaćate penale...'', kaže nam Brajković.

Njegov kolega Zdravko Vojvodić kaže nam kako je Bosna i Hercegovina država koja je 54 posto pod šumom i da se to treba iskoristiti kao razvoj BiH.

''Ako na to dodamo još i ovaj krš koji imamo, šumarstvo može biti nositelj razvoja ove države, a i bio je uvijek. Najveći problem je što nemamo zakone i organizaciju onakvu kakva bi trebala biti da se ta situacija iskoristi i BiH digne na veći nivo'', istaknuo je Vojvodić.

Po njegovim riječima, bh. drvna industrija je jedina koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu.

''Od deset proizvoda koji se proizvedu u Bosni i Hercegovini jedan ostaje, a devet ih ide vani, tako da je to jedina pozitivna bilanca u izvozu ove države. Najviše se izvozi u zapadnu Europu, a što se uvoza tiče uvozimo uglavnom iverice i ploče jer mi nemamo te proizvodnje i na tome bi država također trebala raditi, ponuditi uvjete nekim korporacijama koje mogu napraviti te tvornice jer je u pitanju velika investicija, samo treba garantirati količinu sirovine'', kazao je Vojvodić.

Pomoćnik ministra gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Marin Ćorić rekao je za Bljesak.info kako navedeno ministarstvo svake godine Drvnom klasteru Hercegovine pomaže stručno i financijski kako bi poduprlo njegov opstanak i razvoj i da oni žele podržati priču oko toga da šumarstvo bude nositelj razvoja.

''To je sve u interesu razvijanja gospodarstva u našoj županiji, odnosno proizvodnje i plasmana tih proizvoda na inozemno tržište. Dosta naših firma izvozi u zemlje zapadne Europe, pogotovo pločasti namještaj, a mi smo im pomogli da dobiju certifikate kako bi mogli izvoziti u EU. Imamo izvrstan odnos s Drvnim klasterom i to svake godine ide u sve boljem smjeru, suradnja se svakim danom širi sve više i više, i mi u ministarstvu stojimo na dispoziciji drvnom, ali i svim drugim klasterima, te našim poduzetnicima'', kazao je Ćorić.

Naveo je kako Ministarstvo gospodarstva HNŽ-a uskoro kreće s poticajima za poljoprivrednike, proizvođače, obrtnike, IT sektor i slično.

''Oni izvoze sve svoje proizvode ne samo u zemlje EU-a, nego i svijeta. Ove godine dijeli se milijun i 300 tisuća maraka, ako se ne poveća. Vlada je ta sredstva odobrila da se mogu raspisati javni pozivi, a ovih dana će ići javni poziv za ovu godinu'', kazao je Ćorić.